diversifikacija poslovanja

Jadroplov ulazi u linijski promet s brodovima na električni pogon

Tankerska je plovidba sa slovenskom Iskrom preuzela GV Line i probila led. Sada taj primjer slijedi i splitska tvrtka, koja tako želi diverzificirati poslovanje
 Bozidar Vukicevic/Cropix

Nakon što je zadarska Tankerska plovidba sa slovenskom Iskrom preuzela GV Line i tako ušla na tržište linijskog obalnog prijevoza, takvo nešto bi mogao napraviti i splitski Jadroplov. Nakon predstavljanja projekta i potpisivanja sporazuma o razvoju projekta ro-ro brodova na električni pogon takva opcija bi, prema riječima Branimira Kovačića predsjednika uprave Jadroplova, bila iskorak u smjeru diversifikacije poslovanja.

Oštra regulativa

Kovačić napominje da su brodovi Jadroplova nekada obavljali linijski promet, a onda su taj dio posla i te brodove prepustili tada sestrinskim tvrtkama.

''U ovom trenutku krećemo s tim projektima, a gdje i kada će se Jadroplov uključiti u održavanje linijskog prometa, to ćemo još vidjeti. Osim što nas EU regulatorno uvjetuje da se ide u smjeru ekoloških brodova, ona takav smjer potiče i financijski, a financijske institucije su naklonjene financiranju tzv. zelenih projekata koji i ne moraju biti visokoprofitabilni nego mogu čak biti i niže ili srednje profitabilni. Ovaj projekt bi mogao biti održiv ako baterije mogu trajati 20 do 25 godina. Tako nešto je prije samo nekoliko godina bilo nezamislivo, a danas je to moguće jer se proizvode baterije koje traju 5000 ciklusa“, pojašnjava Kovačić.

image
Direktor Jadroplova Branimir Kovačić
Bozidar Vukicevic/Cropix

Kovačić dodaje da je teško ugovarati brodove namijenjene međunarodnoj plovidbi zbog sve oštrije regulative i u ovom trenutku neriješenog problema vezanih uz emisije stakleničkih plinova.

''Smjernice EU – do 2050. godine osigurati pomorski prijevoz uz nultu emisiju stakleničkih plinova a već danas se brodovi penaliziraju zato što zagađuju. Nažalost, još uvijek nisu pronađen rješenje koja bi rezultiralo nultom emisijom na brodovima koji se koriste u međunarodnoj plovidbi. Možda će se za koju godinu pojaviti rješenje, kako bi svi brodari mogli naručivati gradnju takvih brodova. Danas je upitna investicija u svaki brod tog tipa, a to je velika investicija, jer se ne zna do kada i gdje će tja brod moći ploviti“, pojašnjava Kovačić.

Skok vozarina

Jadroplov u svojoj floti ima pet bulk carriera. Šesti brod Bene je prodat, ali do primopredaje plovi u floti Jadroplova. Dva su broda starija i mogu ploviti rentabilno još nekoliko godina dok tri mlađa broda mogu ploviti još niz godina. Kovačić kaže da će Jadroplov sigurno ići u pomlađivanje svoje flote, a kada će se odlučiti - Kovačić kaže da je to pitanje vremena.

image
Bozidar Vukicevic/Cropix

''Tržište je u ovom trenutku za ovaj dio godine najbolje u posljednjih deset godina. Vozarine su u ovom trenutku dosegnule 12.000 dolara po danu. Prošle godine su u ovo doba godine bile između 3.000 do 4. 000 dolara. Početkom 2016. godine vozarine su bile na povijesno najnižoj razini. Granica održivosti je oko 5.500 do 6.000 dolara po danu“, pojašnjava Kovačić.

Razlog porasta vozarina Kovačić pripisuje činjenici da se svijet unatoč krizi izazvanoj pandemijom razvija.

“Stariji brodovi idu u rezalište a nemamo značajniji porast nove tonaže. U ovoj situaciji brodari ne naručuju gradnju novih brodova. Rast vozarina se obično događa kada su brodovi zaposleni oko 90 posto, a rastu vozarina pogoduju i trgovinski ratovi“, kaže Kovačić.

Moguća dokapitalizacija

Plan restrukturiranja Jadroplova je prema Kovačićevim riječima završen u kolovozu prošle godine kada je odobren kredit HPB-a i HBOR-a. Vlada je izdala jamstvo u stopostotnom iznosu za kredit HPB-a u iznosu od 48 milijuna kuna dok je jamstvom pokrila 85 posto kredita HBOR-a koji je iznosio 55 milijuna kuna. Zauzvrat je Vlada RH upisala hipoteku na brodove i na zgradu Jadroplova.

image
Predrag Čudina
Bozidar Vukicevic/Cropix

''Jedna od predviđenih stavki koja dolazi nakon restrukturiranja je privatizacija Jadroplova koju smo mi zamislili kroz dokapitalizaciju. Ako bude ovaj projekt išao prema planu, onda bi to bilo interesantno za ulagače, a s druge strane značajno se oporavlja tržište u segmentu u kojem mi poslujemo“, objašnjava Kovačić koji napominje da bi Jadroplov 2020. godinu trebao završiti bez gubitka, dok bi 2021. godinu trebao poslovati i s dobiti ponajviše zbog rasta cijene vozarina.

Na pitanje ima li u ovom trenutku zainteresiranih investitora Kovačić odgovara da nema, ali da bi ih uskoro moglo biti.

''Na koncu sve to uključujući i visinu dokapitalizacije koju odobrava Vlada RH. Dokapitalizacija je dobrodošla jer se tako unosi neophodan svježi kapital u tvrtku“, napominje Kovačić.

Ostvariv projekt

Vlasnik tvrtke Classis Predrag Čudina koji je projektirao brodove na električni pogon, smatra da bi izlazak Jadroplova u linijsko brodarstvo bio ispravan put.

- Kada bi se odlučili tako diversificirati poslovanje onda je logično da brodovi koji budu održavali linije budu najsuvremeniji. Od svih opcija uključujući vodik ili LNG očito je da su brodovi na električni pogon za održavanje putničkih linja ostvariv projekt. Pri projektiranju smo došli do rješenja da se sa sadašnjim dostignućima vezanih uz proizvodnju akumulatora može postići autonomija plovidbe za veće putničke brodove za oko 150 nautičkih milja. To je sasvim dovoljno za održavanje linije između Italije i Hrvatske i za cjelodnevno održavanja linija kopno-otoci. Na ruku nam ide činjenica da stručnjaci FESB-a rade vrlo složene sustave akumulatorskih baterija“, pojašnjava Čudina.

Classis je izradio pet projekata od najvećeg trajekta na električni pogon koji može prevesti 190 automobila i 1 200 putnika, dva nešto manja trajekta te dva manja putnička broda od po 400 i 200 putnika.

- Uglavnom se rješenja odnose na plovila koja mogu spajati dvije jadranske obale i otoke. Nakon ovoga bi krenuli prema dizajnu. Za ovakve projekte mogle biti zainteresirani i ostali brodari u međunarodnoj plovidbi, ali i linijski brodari poput Jadrolinije. Svi moraju ići u smjeru pomlađivanja i ostvarivanja flote. Ovakvi projekti se jako razvijaju u Danskoj, Švedskoj, Norveškoj i Japanu. Tehnički, tehnološki i komercijalno ovo mogu biti vrlo zanimljivi projekti. Splitska putnička luka treća je luka na Mediteranu po prometu. Putnički brodovi koji trenutno operiraju u nacionalnoj plovidbi prosječne su starosti 30 godina i pogonjeni su dieselskim motorima“, naglašava Čudina.

Komercijalno atraktivan segment

Sporazum o razvoju projekta brodova na električni pogon uz Jadroplov i Classis potpisali su Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Hrvatski registar brodova te tvrtke Čulić Elektro Centar i RENS .

- Projekti brodova se provode u skladu s najnovijim projektnim dostignućima i cutting-edge tehnologijom čime se omogućava ušteda od 50 posto pogonske energije u usporedbi s flotom koja trenutno operira u nacionalnim vodama Hrvatske. Putnicima će biti osigurana veća kvaliteta usluge i skraćenje putovanja. Izgradnja brodova nulte emisije stakleničkih plinova u hrvatskim brodogradilištima omogućava njihovo pozicioniranje na prestižan i komercijalno atraktivan segment svjetskog brodograđevnog tržišta“, napominje Čudina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. svibanj 2022 18:47