Nakon što je zadarska Tankerska plovidba sa slovenskom Iskrom preuzela GV Line i tako ušla na tržište linijskog obalnog prijevoza, takvo nešto bi mogao napraviti i splitski Jadroplov. Nakon predstavljanja projekta i potpisivanja sporazuma o razvoju projekta ro-ro brodova na električni pogon takva opcija bi, prema riječima Branimira Kovačića predsjednika uprave Jadroplova, bila iskorak u smjeru diversifikacije poslovanja.
Oštra regulativa
Kovačić napominje da su brodovi Jadroplova nekada obavljali linijski promet, a onda su taj dio posla i te brodove prepustili tada sestrinskim tvrtkama.
''U ovom trenutku krećemo s tim projektima, a gdje i kada će se Jadroplov uključiti u održavanje linijskog prometa, to ćemo još vidjeti. Osim što nas EU regulatorno uvjetuje da se ide u smjeru ekoloških brodova, ona takav smjer potiče i financijski, a financijske institucije su naklonjene financiranju tzv. zelenih projekata koji i ne moraju biti visokoprofitabilni nego mogu čak biti i niže ili srednje profitabilni. Ovaj projekt bi mogao biti održiv ako baterije mogu trajati 20 do 25 godina. Tako nešto je prije samo nekoliko godina bilo nezamislivo, a danas je to moguće jer se proizvode baterije koje traju 5000 ciklusa“, pojašnjava Kovačić.
Kovačić dodaje da je teško ugovarati brodove namijenjene međunarodnoj plovidbi zbog sve oštrije regulative i u ovom trenutku neriješenog problema vezanih uz emisije stakleničkih plinova.
''Smjernice EU – do 2050. godine osigurati pomorski prijevoz uz nultu emisiju stakleničkih plinova a već danas se brodovi penaliziraju zato što zagađuju. Nažalost, još uvijek nisu pronađen rješenje koja bi rezultiralo nultom emisijom na brodovima koji se koriste u međunarodnoj plovidbi. Možda će se za koju godinu pojaviti rješenje, kako bi svi brodari mogli naručivati gradnju takvih brodova. Danas je upitna investicija u svaki brod tog tipa, a to je velika investicija, jer se ne zna do kada i gdje će tja brod moći ploviti“, pojašnjava Kovačić.
Skok vozarina
Jadroplov u svojoj floti ima pet bulk carriera. Šesti brod Bene je prodat, ali do primopredaje plovi u floti Jadroplova. Dva su broda starija i mogu ploviti rentabilno još nekoliko godina dok tri mlađa broda mogu ploviti još niz godina. Kovačić kaže da će Jadroplov sigurno ići u pomlađivanje svoje flote, a kada će se odlučiti - Kovačić kaže da je to pitanje vremena.
''Tržište je u ovom trenutku za ovaj dio godine najbolje u posljednjih deset godina. Vozarine su u ovom trenutku dosegnule 12.000 dolara po danu. Prošle godine su u ovo doba godine bile između 3.000 do 4. 000 dolara. Početkom 2016. godine vozarine su bile na povijesno najnižoj razini. Granica održivosti je oko 5.500 do 6.000 dolara po danu“, pojašnjava Kovačić.
Razlog porasta vozarina Kovačić pripisuje činjenici da se svijet unatoč krizi izazvanoj pandemijom razvija.
“Stariji brodovi idu u rezalište a nemamo značajniji porast nove tonaže. U ovoj situaciji brodari ne naručuju gradnju novih brodova. Rast vozarina se obično događa kada su brodovi zaposleni oko 90 posto, a rastu vozarina pogoduju i trgovinski ratovi“, kaže Kovačić.
Moguća dokapitalizacija
Plan restrukturiranja Jadroplova je prema Kovačićevim riječima završen u kolovozu prošle godine kada je odobren kredit HPB-a i HBOR-a. Vlada je izdala jamstvo u stopostotnom iznosu za kredit HPB-a u iznosu od 48 milijuna kuna dok je jamstvom pokrila 85 posto kredita HBOR-a koji je iznosio 55 milijuna kuna. Zauzvrat je Vlada RH upisala hipoteku na brodove i na zgradu Jadroplova.
''Jedna od predviđenih stavki koja dolazi nakon restrukturiranja je privatizacija Jadroplova koju smo mi zamislili kroz dokapitalizaciju. Ako bude ovaj projekt išao prema planu, onda bi to bilo interesantno za ulagače, a s druge strane značajno se oporavlja tržište u segmentu u kojem mi poslujemo“, objašnjava Kovačić koji napominje da bi Jadroplov 2020. godinu trebao završiti bez gubitka, dok bi 2021. godinu trebao poslovati i s dobiti ponajviše zbog rasta cijene vozarina.
Na pitanje ima li u ovom trenutku zainteresiranih investitora Kovačić odgovara da nema, ali da bi ih uskoro moglo biti.
''Na koncu sve to uključujući i visinu dokapitalizacije koju odobrava Vlada RH. Dokapitalizacija je dobrodošla jer se tako unosi neophodan svježi kapital u tvrtku“, napominje Kovačić.