Vjerojatno zahvaljujući hrvatskim iseljenicima koji ne mogu bez domaćih proizvoda, izvoz u Irsku ove je godine značajno povećan: u prva četiri mjeseca dosegao je vrijednost od 122 milijuna kuna, što je 212 posto više nego u istom razdoblju lani kada je bio na razini od 39 milijuna kuna. Međutim, osjetno je povećan iz uvoz iz te zemlje, sa 156 na 303 milijuna kuna, odnosno za 93,7 posto.
S oporavkom ekonomije značajno raste i uvoz robe, a najnoviji podaci DZS-a za pet mjeseci govore da je još malo ubrzao, na 9,8 posto. U istom razdoblju izvoz je povećan za 7,4 posto, malo sporije nego u četiri mjeseca. Tako je vanjskotrgovinski deficit u pet mjeseci iznosio 32,9 milijardi kuna, gotovo četiri milijarde kuna više nego u istom razdoblju prošle godine.
Kada je riječ o izvozu, u Europsku uniju je povećan 5,3 posto, ali nešto brže u druge zemlje, po stopi od 13,3 posto. Pritom se posebno izdvajaju zemlje Cefte s rastom od 21,4 posto, a to se osobito odnosi na Albaniju, BiH i Moldaviju.
Dok izvoz u EU raste po umjerenoj stopim, rast uvoza dosegao je solidnih 13 posto. Podaci za prvi četiri mjeseca pokazuju da je posebno snažno porastao uvoz duhanskih proizvoda (126,4 posto), zatim naftnih deriva (50,4 posto), opskrba električnom energijom (3,4 posto), gotovi metalni proizvodi (19,7 posto), strojevi i uređaji (18,5 posto)... Međutim, zbog pripreme turističke sezone snažno je poratao i uvoz pića, za čak 22,4 posto, te prehrambenih proizvoda, za 14,1 posto. istodobno, izvoz hrane i pića u četiri mjeseca bio je na razini od oko 8,5 posto.