Izvješće o sreći: kako je Hrvatska uspjela skočiti sa 75. na 23. mjesto

Hrvatska se dosad nije mogla pohvaliti rangom na ljestvicama sreće, ali u godini pandemije, čini se, doživjela je pravo proviđenje. Deveto izvješće UN-a The World Happiness Report, koje rade vanjski eksperti (među kojima su John F. Halliwell, Richard Layard i Jeffrey D. Sachs), pokazuje da je među 95 zemalja Hrvatska lani zauzela 23. mjesto, a u razdoblju 2017.-2019. bila je na 61. mjestu.

U prethodnom izvješću, iz 2019. godine, koje je bilo šire i obuhvaćalo je 156 zemalja, Hrvatska je bila je 75. mjestu. Taj podatak, koji upućuje na "nalet sreće" u 2020. godini, čini se toliko nestvarnim da ga je Zoran Šprajc iskoristio u svojoj emisiji RTL Direkt tek da bi, u prepoznatljivom stilu, ukazao na to kako smiješni mogu biti ti pokazatelji. Što je to Hrvatsku izdiglo na ljestvici sreće u godini tako teškoj za cijeli svijet? U opsežnom istraživanju koje se temelji na Gallupovoj anketi, prošla je godina donijela promjenu utoliko što su se pitanja postavljala putem telefona umjesto licem u lice (prije se tako razgovaralo u tri četvrtine zemalja). Iako je to razlog za oprez pri tumačenju rezultata, autori vjeruju da nije utjecalo na ukupni poredak jer su telefonske ankete bliske većini zemalja.

B statistika

Rezultati upitnika koji se odnose na procjenu života, njegove pozitivne (smijeh i užitak) i negativne (zabrinutost, tuga) sastojke, upućuju da su pri vrhu one zemlje kojima je najviše pala učestalost negativnih emocija. Iako izvješće ne daje objašnjenje zašto se percepcija sreće u Hrvatskoj promijenila više nego i u jednoj drugoj zemlji, brojevi pokazuju da je bilo znatno više pozitivnih i znatno manje negativnih emocija, unatoč pandemiji i potresu. Može se samo pretpostaviti da su upravo ti događaji malo izmijenili životne prioritete i preferencije, u skladu s definicijom da sreća znači imati što izgubiti.

Prethodno izvješće, kada su Hrvati još bili vrlo nesretni, pokazalo je da su bolje plasirane gotovo sve usporedive zemlje, pa i Srbija i Crna Gora. Kao najčešće razloge nezadovoljstva građani su navodili korupciju i nepravdu te osjećaj da nemaju dovoljno izbora. Kad je riječ o utjecaju koronakrize na dobrobit pojedinca, koje izvješće također donosi, Hrvatska opet ne stoji dobro. Indeks koji obuhvaća tri varijable - očekivani životni vijek, rast nezaposlenosti i smrtnost od covida-19 - pao je u svim zemljama izuzev u Egiptu, Kini i Tajvanu, koji su zadržali istu razinu. Na toj ljestvici Hrvatska je zauzela 57. mjesto.