Ranko Suvar/Cropix
Osvrt HGK

Iznos od 5,9 milijardi kuna iz NPOO-a samo je kap u moru stvarnih troškova za obnovu

Najveći izazov provedbe obnove zgrada bit će, prije svega, nedostatak kvalificirane radne snage
Piše: Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i prometObjavljeno: 22. travanj 2021. 14:43
image
Plan oporavka

Za graditeljstvo u Hrvatskoj, kao i sve srodne, "naslonjene", djelatnosti, izuzetno je važna strateška odluka Vlade Republike Hrvatske o uvrštavanju energetske obnove stambenih i nestambenih zgrada te sveobuhvatne obnove od potresa u predstojeći program Mehanizma oporavka i otpornosti 2021. - 2026.

Uz sve ostale čimbenike koji su utjecali na takvu odluku Vlade, naglasila bih i doprinos Hrvatske gospodarske komore te pripadajućih udruženja graditeljstva, arhitekata, upravitelja zgradama, tehničkog projektiranja i dimnjačara, koji su redom dali podršku smjeru ove dugoročne politike. U zastupanju nužnosti energetske obnove zgrada Udruženje upravljanja zgradama pripremilo je više od dvije milijarde kuna vrijedne projekte energetske obnove zgrada. Grupacija dimnjačara HGK iskazala je potrebu izmjene 70.000 bojlera i dimovoda u stambenim zgradama; naravno, isto se podrazumijeva kroz projekte energetske obnove zgrada budući da izmjena dimovodne infrastrukture, prema Uredbi EK 813/2013, proizlazi iz potrebe za energetskim uštedama i sigurnijim korištenjem. Uz navedene prihvaćene aktivnosti, Hrvatska gospodarska komora je u sektoru zgradarstva i infrastrukture predložila sustavniju ugradnju liftova u postojeće višekatne stambene zgrade i obnovu grobljanske infrastrukture. Ugradnja liftova u postojeće zgrade uvelike bi podigla vrijednost stambenog prostora te olakšala mobilnost starijih i osoba smanjene pokretljivosti.

Faze radova

Grupacija održavanja groblja dostavila je više od dvadeset projekata na reprezentativnim hrvatskim grobljima s pripremljenim projektima u vrijednosti većoj od 246 milijuna kuna. Groblja su u kulturnom smislu još uvijek nedovoljno zastupljen turistički čimbenik u Hrvatskoj.

Dio dokumenta koji se odnosi na obnovu zgrada u smislu glavnih izazova, tj. razloga zbog čega je potrebna obnova, precizno je definiran i potkrijepljen brojkama. Ciljevi nam govore kako je donositelj odlučio ublažiti mogućnost energetskog siromaštva stanovništva i smanjiti emisije CO2. Drugi ključni cilj odnosi se na obnovu zgrada oštećenih u potresu.

Uzmemo li u obzir procijenjenu štetu od potresa na zgradama i obujam energetski neučinkovitih zgrada kojima je potrebna obnova, vidimo velik raskorak s procijenjenom vrijednosti ulaganja u komponentu obnove zgrada u prijedlogu NPOO jer je iznos od 5,9 milijardi kuna samo kap u moru stvarnih troškova.

Osim očitih zaključaka koji ukazuju na aktivnosti obnove potresom oštećenih građevina i oblaganja zgrada energetski učinkovitim ovojnicama, još je nekoliko važnih aspekata obnove zgrada.

Cjelovito unapređenje i obnova fonda zgrada višestruko je korisno za Hrvatsku u cjelini, a ne samo vlasnicima građevina. U prvoj fazi, tj. fazi radova, zaposlit će se građevinska industrija zajedno s popratnim (servisnim i proizvodnim) sektorima, a nakon završene obnove prostor, zgrade i cjelokupna područja ostvarit će znatan porast vrijednosti. Uz navedene blagotvorne financijske i tržišne aspekte, stanovništvo će doživjeti porast kvalitete života i znatne dugoročne uštede kroz manju potrošnju ogrjevnih energenata.

Uz opipljive učinke obnove, time doprinosimo manjoj emisiji CO2 što je jedan od ciljeva Europskih zelenih politika, a utječe na klimatsku održivost planeta.

Ojačanja i povećanje seizmičke otpornosti zgrada drugi su ključni aspekt predstojeće cjelovite obnove. Ovdje treba spomenuti neke nove i pozitivne trendove. Dok su prethodno lokacija, raspored, uređenje i drugi slični faktori igrali presudnu ulogu kod procjene vrijednosti nekretnine, danas su statičke karakteristike građevina jedan od glavnih čimbenika koji utječu na vrijednost nekretnine.

Najveći izazovi provedbe obnove zgrada bit će uobičajene teškoće vezane uz građevinski sektor, a radi se prije svega o nedostatku kvalificirane radne snage. S navedenim problemom nosimo se uvozom radne snage dok politike pojačanog ulaganja kroz obrazovanje u strukovnim zanimanjima tek trebaju dati rezultat.

Energetska učinkovitost

Obilježje razvijenog svijeta je sigurna, energetski učinkovita gradnja koja je i ekološki prihvatljiva u odnosu na nešto jeftiniju u početnom investiranju, ali na kraju skuplju i nepouzdaniju gradnju bez najviših protupotresnih standarda i energetski neefikasnu. Navedeni trend energetske efikasnosti i statičkog ojačavanja zgrada ostat će dugotrajna smjernica investitora, projektanata i građevinara.

Posljednjih desetljeća ostvarili smo zamjetan napredak u doživljaju i shvaćanju življenja i zgrada. Od estetskog i lokacijskog čimbenika, koji su prije zauzimali apsolutni primat u svijesti prosječnog investitora ili kupca, danas su naglasci na funkcionalnosti i sigurnosti.

Linker
29. travanj 2021 16:05