Hrvatska obrtnička komora (HOK) ishodila je iznimku od općih pravila o uvođenju eura za ugostitelje koji će u novogodišnjoj noći, kako nam je jučer potvrđeno u HOK-u, moći vraćati ‘kusur‘ u kunama i nakon što uđemo u 2023..
- Ugostiteljima i drugim usko povezanim djelatnostima omogućeno je u novogodišnjoj noći i na dan 1. siječnja 2023. godine fleksibilnost u povratu kuna. Omogućeno im je kao primateljima plaćanja, za plaćanje gotovim novcem ostatak vratiti u gotovom novcu kune, sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i predviđenim iznimkama od primjene pravila postupanja tijekom razdoblja dvojnog optjecaja – ističu u HOK-u. Od 1.siječnja iduće godine, podsjetimo, i prelaskom na euro, počinje teći rok od godinu dana u kojem će se i dalje moći plaćati u kunama, ali će se ostatak novca po naplaćenome računu morati isplaćivati u eurima. Ipak, dozvoljene su iznimke od tog pravila, što je iskoristila Obrtnička komora zalažući se za ugostitelje.
Na pitanje može li se očekivati da dio obrtnika, primjerice frizerskih salona ili kafića, 1.siječnja zatvori svoja vrata na tjedan ili dva tjedna kako bi se pripremili za potpuno korištenje eura, u HOK-u kažu da nemaju takvih informacija te da su obrtnici u pripremama za euro stupili na vrijeme, prošli brojne webinare komore, razmijenili mnoštvo informacija pa, ističe HOK, dočekuju tu promjenu spremni.
U osvrtu na očekivane učinke uvođenja eura na domaće obrtništvo u cjelini, u Komori ocjenjuju, među ostalim, kako će najveću korist imati obrtnici u turizmu i s turizmom povezanim ugostiteljstvom jer više neće biti potrebe za preračunavanje cijena iz kuna u eure u komunikaciji s gostima. S druge strane, potvrđuju u HOK-u, ulazak u eurozonu negativno će se odraziti na poslovanje mjenjačnica koje su najveći prihod ostvarivale na konverziji kuna u eure i obratno.
U Komori nisu skloni uspoređivati utjecaj ulaska u eurozonu na obrtništvo u Hrvatskoj s utjecajem istog procesa na obrtnike u drugim članicama eurozone jer je, ističu, riječ o različitim razdobljima i ekonomijama. U svakom slučaju, dodaju, može se očekivati veća poslovna razmjena domaćih i obrtnika u drugim članicama eurozone.