U prošloj godini ostvarili smo izvrsne, povijesno visoke poslovne rezultate u financijskim pokazateljima, ali i u pogledu investicija koje smo imali, istaknuo je u osvrtu na izvješće o poslovanju Ine u 2022. predsjednik Uprave kompanije Péter Ratatics.
- Ovako dobri rezultati posljedica su vanjskih faktora, prije svega visokih globalnih cijena nafte i naftnih derivata, i unutarnjih faktora, poslovnih operacija unutar kompanije, kao što je povećanje vlastite proizvodnje plina – naznačio je predsjednik Uprave Ine na temelju podataka da je Ina u prošloj godini ostvarila prihod od 35,1 milijardu kuna, EBITDA od pet milijardi kuna te dobit nakon oporezivanja od 1,9 milijardi kuna. Dobit je, kako se doznaje u Ini, biti umanjena, među ostalim, i za oko 80 milijuna eura poreza na ekstra profit koji je Vlada uvela prošle godine.
Za usporedbu, Ina je u 2021. uprihodila 22,4 milijarde kuna, ostvarila EBITDA-u od 3,3 milijarde kuna te dobit od 1,3 milijardi kuna. Govoreći o investicijama Ine u 2022. Ratatics je istaknuo da je od ukupnih 2,7 milijardi kuna ulaganja kompanije 95 posto ostvareno u Hrvatskoj, osvrnuvši se na dodatno na modernizaciju riječke rafinerije kao najveće ulaganje.
- Projekt nadogradnje Rafinerije Rijeka na ukupnoj je dovršenosti od 70 posto. Plan je da investicija bude gotova do kraja ožujka ove godine – najavio je prvi čovjek Ine. Upitan kako će se na poslovanje kompanije, ali i na sigurnu ospkrbu naftom i naftnim derivatima odraziti nedavno uvedeni embargo na uvoz sirove nafte iz Rusije u Europsku uniju, Ratatics je kazao kako su se sve naftne kompanije pa tako i Ina, u očekivanju embarga pripremile na taj scenarij.
Bez poteškoća u opskrbi
- Ne očekujemo bilo kakve poteškoće u opskrbi naftom i naftnim derivatima na hrvatskom tržištu u ovoj godini – ocijenio je predsjednik Uprave Ine.
Kada se objavljeni financijski rezultati Ine raščlane po osnovnim biznisima kompanije, u povećanju ukupnih prihoda kompanije u posljednjem ‘kvartalu‘ prošle u odnosu na isto razdoblje prošle godine od 2,6 milijarde kuna, prihod od prodaje plina ‘skočio‘ je za 1,7 milijardu kuna, a prihod od sirove nafte za 800 milijuna kuna. U Ini potvrđuju kako bi EBITDA kompanije, kao i dobit bila veća da nije bilo regulacije države u cijene plina te uvođenja poreza na ekstra profit.
- Što nas očekuje u 2023. teško je predvidjeti, no ograničenje cijena plina nametnuto od četvrtog tromjesječja 2022. sigurno će imati značajan utjecaj na poslovanje. Ipak, uz usporavanje prirodnog pada proizvodnje I uspješnu transformaciju rafinerijskog poslovanja, nastojati ćemo dioničarima i kupcima omogućiti sigurnu opskrbu i profitabilno poslovanje – poručuju iz Ine.
Kada je u pitanju utjecaj malverzacija u trgovini plinom u 2022. i pripadajuća istraga koju USKOK vodi protiv bivšeg direktora Ininog sektora za trgovinu plinom Damira Škugora na poslovne rezultate kompanije, u Ini kažu kako ne mogu govoriti o nastanku i razmjerima poslovne štete vezanih na ‘aferu Škugor‘ sve dok traje istraga, pa samim tim, pojašnjavaju, takvi podaci nisu ni mogli biti dio izvješća o poslovanju za 2022.. Na pitanje u kojoj su fazi pregovori dioničara Ine, MOL-a i države, o budućem modelu upravljanja kompanijom, u Ini kažu kako je to vlasničko pitanje za koje menadžment kompanije nije nadležan. Komunikacija između dioničara kompanije stalno traje, dodaju u Ini.