Ilustracija, plinski bojler, radijator i štednjak
 Profimedia
Fit for 55

Iz Bruxellesa stiže visoki račun za spas klime: EK traži da plin za grijanje poskupi 25 posto

Taj scenarij navodi se u sklopu energetske strategije Europske komisije, a poskupljenje bi trebalo biti najkasnije 2026.
Piše: Vedran MarjanovićObjavljeno: 19. srpanj 2021. 07:49

Hrvatski građani koji se griju na plin plaćat će 25 posto skuplju cijenu plina najkasnije 2026., dokad bi se na plinsko grijanje trebala uvesti renta na stakleničke plinove. Taj scenarij navodi se u sklopu nedavno objavljene energetske strategije Europske komisije "Fit for 55" ubrzanog izbacivanja fosilnih goriva iz prometa i gospodarstva, ali i iz zgradarstva koje je, što je manje poznato, jedan od najvećih "pošiljatelja" CO2 u atmosferu pa samim tim i zagađivača.

- Ideja Europske unije je ukinuti sasvim grijanje na plin do 2050. i u tom smjeru ide prijedlog Europske komisije, a planiran se da će stupiti na snagu 2026. - kaže nam Neven Duić s Katedre za energetska postrojenja i energetiku zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Cijena ugljikova dioksida

Potvrdivši da spomenuto povećanje cijene prirodnog plina zbog uvođenja obveze plaćanja emisije CO2 "cilja" one potrošače koji trenutačno nemaju tu obvezu, Duić dodaje da su to u ovome slučaju kućanstva koja imaju plinske bojlere.

- Veliki potrošači, poput proizvođača električne energije, već su u obvezi kupovati prava na emisiju CO2 u atmosferu. To, među ostalim, znači da mali potrošači koji se, primjerice, griju na električnu energiju, već plaćaju naknadu za emitiranje CO2 pa su diskriminirani u odnosu na potrošače koji je ne plaćaju jer se griju na plin - napominje naš sugovornik sa zagrebačkog FSB-a.

Izračun Europske komisije o potrebi povećanja cijene prirodnog plina za 25 posto za hrvatske potrošače koji se griju na plin nalazi se u prijedlogu izmjena pravila trgovanja dozvolama za emisije ispuštanja štetnih plinova u atmosferu. Taj je prijedlog dio dokumenta "Fit for 55" i u njemu se, među ostalim, raščlanjuju cijene, izražene u eurima za zemlje eurozone i preračunate u eure za ostale članice, koje kućanstva članica Unije plaćaju za grijanje na plin.

Prema tome izvoru, hrvatski građani trenutačno plaćaju grijanje pet centa po kilovatsatu, a plaćat će gotovo devet centa kada se uvede renta na stakleničke plinove na plin. - Kad je u pitanju povećanje cijene prirodnog plina za male potrošače ili građane koje se iznosi u spomenutome prijedlogu Europske komisije, ono je pravljeno na bazi cijene od 48 eura za tonu emisije CO2. S druge strane, cijena emisijske jedinice CO2 trenutačno je 57 eura, no cijena u nastupajućem razdoblju može biti niža, ali i viša od sadašnje - napominje Neven Duić.

Dozvole za emisije štetnih plinova (ETS) i trgovanje njima Europska unija uvela je 2003. kako bi, praktično, dodatno oporezivala tvrtke koje u proizvodnji koriste fosilna goriva. Temelj za izračun visine obveze je količina tona CO2 ispuštena u atmosferu. Hrvatska se u ETS model uključila 2009. obvezavši oko 80 tvrtki iz energetskog sektora kao i iz građevinske, farmaceutske i prehrambene industrije, na kupnju dozvola za ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu, s tim da se dio kvota iz dozvola tvrtkama dodjeljuje besplatno.

- U prijedlogu dopunjene Direktive o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar EU predviđeno je jačanje obveza na sektore koji su već bili uključeni u sustav trgovanja emisijama te širenje sustava na nove sektore - rekao nam je u osvrtu na spomenuti prijedlog EK ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac.

Poticaj dekarbonizaciji

Širenje trgovanja emisija CO2, dodaje Domac, predviđa uključivanje cestovnog prometa i zgradarstva čime će se, zaključuje, osigurati dodatno smanjenje emisija stakleničkih plinova.

- Prijedlogom Europske komisije uklanja se financijska subvencija koju je dosad imao prirodni plin za grijanje u zgradama i takvo grijanje bi moglo poskupjeti i do 25 posto. Ovo je jak poticaj dekarbonizaciji gradova, a vjerojatno će utjecati i na geopolitičke odnose EU i Rusije - ocjenjuje ravnatelj REGEA-e.

Polazeći od procjene da je ciljeve o zaštiti klime iz Pariškog sporazuma nemoguće ostvariti zadrži li se grijanje stambenih zgrada i obiteljskih kuća na prirodni plin, neke su europske zemlje, podsjeća Domac, već zabranile ugradnju plinskih kondenzacijskih bojlera u nove zgrade ili snažno potiču njihovu zamjenu drugim izvorima energije. Ne treba sumnjati da će scenarij za trošak grijanja na plin koji iznosi Europska komisija, a potvrđuju naši sugovornici, izazvati šok kod građana koji se griju i imaju bojlere na plin. Julije Domac među negativne posljedice proširenja obveze na ETS trgovanje, uz povećane troškove grijanja, ubraja i povećanje rizika od energetskog siromaštva.

Nema drugog načina

- Uključivanje emisija stakleničkih plinova iz sektora cestovnog transporta i zgradarstva povećat će cijenu energije te samim time i izdatke za energiju za sva kućanstva, neovisno o njihovu dohotku. Budući da u kućanstvima s nižim dohotkom, troškovi za energiju čine veliku stavku kućnog budžeta, to će se poskupljenje više negativno odraziti upravo na siromašna kućanstva. Tog su problema svjesni i u Europskoj komisiji pa se pripremaju mehanizmi koji bi i taj problem trebali ublažiti - navodi ravnatelj REGEA-e.

U Hrvatskoj, dodaje, nema drugog načina nego što prije postići da cijena energije bude transparentna i tržišna, a istovremeno, predlaže, osigurati da ranjive skupine po jednoznačnom i poštenom kriteriju imaju subvencioniranu cijenu energije.

- Istodobno, treba razvijati koncept i podržati odluku da je na posljednjem natječaju za energetsku obnovu zgrada FZOEU bila i posebna linija za suzbijanje energetskoga siromaštva - napominje ravnatelj REGEA-e.

Ako je neka utjeha za naše sugrađane koji se griju na plin, u čak četiri članice Unije poskupljenje iste usluge kad se uvede spomenuti namet na ispuštanje CO2 u atmosferu bio bi, prema izračunu EK, i više od 30 posto. Riječ je o Mađarskoj, Rumunjskoj, Litvi i Latviji, a veći udar na potrošače, od scenarija za Hrvatsku, sprema se i u Bugarskoj, gdje Komisija predviđa rast cijena grijanja na plin za 26 posto.

Linker
26. srpanj 2021 23:03