Prvi korak u tom smjeru upravo je odrađen. Do kraja dana u utorak na eSavjetovanju objavit ćemo novu S3 strategiju u kojoj će proizvodni dio IT-a postati nova vertikala - najavila je u Zagrebu na konferenciji HGK "IT&HR - Prilike i izazovi" državna tajnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman.
Prije pet godina usvojena je prva Strategija pametne specijalizacije ili skraćeno S3 strategija i otada se u industriji vode polemike zašto u vrijeme četvrte industrijske revolucije, koja se temelji na IT tehnologijama, Hrvatska kao jednu od svojih strateških industrija nije definirala i IT. U međuvremenu, Hrvatska je dobila dva jednoroga - Infobip i Rimac Automobile - pa pitanja više nema.
Proizvodnja
Mikuš Žigman kaže da će u prijedlogu nove S3 strategije, uz postojećih pet vertikala, biti predložena i vertikala digitalnih proizvoda i platformi. Navodi da su pri tome posebno pazili da u to ne uđu IT usluge. - Odlučili smo odvojiti IT sektor od servisnog dijela i fokusirati se na proizvode, posebno one koji se mogu izvoziti globalno. Dosad smo putem inovacija i R&D potpora davali podršku IT industriji, a sad će im se to olakšati - kaže Mikuš Žigman.
Tajana Barančić, jedna od osnivačica udruge Hrvatski nezavisni izvoznici softvera - CISEx-a, zahvalila je Ministarstvu gospodarstva na tom potezu. Istaknula je da se CISEx od 2014. godine zalaže da IT postane strateška hrvatska industrija, ali i da je ta pobjeda na neki način Pirova. - Sad kad smo dobili vertikalnu industriju, doznali smo da će za istraživanja i razvoj, zbog čega smo se trudili da postanemo vertikala, biti izdvojeno najmanje novca dosad. Žalosti me što smo slušali kako se brzo provodi NPOO, jer se nije govorilo o tome koliko nam donosi kvalitete - kaže Tajana Barančić.
Otkrila je da hrvatski IT nije postao strateška industrija zbog dalekovidne politike, nego zbog pritiska IT industrije na politiku, koji je, kako navodi, bez presedana.
Nastup prema politici
- Prije donošenja prve S3 strategije nadali smo se da će IT postati strateška industrija i to se nije dogodilo pa kad se prijetilo da će se to ponoviti, cijela IT industrija i sva udruženja, od HGK preko CISEx-a i drugih do HUP-a, ujedinila se i nastupila prema politici - kaže Barančić. Pri tome je dala do znanja da je na najveći otpor I T industrija naišla u Ministarstvu znanosti. Dodala je da je Hrvatska ostavila iznimno malo prostora za financiranje istraživanja i razvoja u privatnom sektoru.
Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj, istaknuo je da brojke pokazuju koliko je IT industrija važna za Hrvatsku. Naveo je da im je prosječna plaća 2021. bila 9500 kuna, što je znatno više od državnog prosjeka. Pitanje motivacije Prema podacima HGK, u posljednjih pet godina prosječna plaća u IT-u porasla je 24,4 posto. Plaće u IT industriji rastu i to jesu rekordne brojke u domaćim okvirima. No, kad govorimo o perspektivi cijele EU, postaje jasno zašto IT industriji nedostaje toliko kadra. Prema posljednjim podacima, prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u IT industriji bila je na razini 40,9 posto prosjeka EU27. Što se tiče podataka u nama usporedivim zemljama, u Sloveniji je bila na razini 68,5 posto prosjeka EU27, u Bugarskoj 47,2 posto, a u Mađarskoj 45,9 posto.
Tomislav Radoš navodi da je stoga važno baviti se pitanjem motivacije i zadržavanja talenata. - Nužno je daljnje ulaganje u ljudske kapacitete kao ključan čimbenik uspjeha. Monumentalne zaokrete u našoj IT industriji i posljedično u stupnju inovativnosti društva na kraju dana neće realizirati ni stroj ni program, nego čovjek - kaže Radoš.
Ivan Maglić, direktor u tvrtki Calisto, kaže da su pandemija i rat u Ukrajini postavili ljude u novo stanje, gdje promišljaju neka šira životna pitanja. - Pandemija i rat dovode do toga da ljudi preispituju prioritete i to se odražava na fleksibilnost koju očekuju od poslodavaca. Čak 76 posto kandidata za posao u IT-ju već ima dvije ponude u džepu - kaže Maglić. Istaknuo je da je posebno velik izazov pred menadžmentom koji se mora mijenjati, jer se situacija neće promijeniti. - Zanimljiv je podatak da polovica zaposlenika ne bi promijenila radno mjesto i pristalo bi na manju kompenzaciju kad bi imali menadžera za kojeg im je zabavno raditi - kaže Maglić.
Izazov za poduzetnike
Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK, kaže da će sva ta pitanja biti još izraženija u 2023. s obzirom na to da slijedi usporavanje hrvatskog gospodarstva. - To je veliki izazov za sve poduzetnike u Hrvatskoj. Hoćemo li biti oko nule ili ispod nje, ne znam. Ali sama činjenica da dolazi do izričitog usporavanja bit će dovoljna da se kompanije moraju pripremiti na to - kaže Šaravanja. Dodaje da za IT industriju u SAD-u usporavanje već ima implikacije, mnoge tehnološke kompanije otpuštaju zaposlene ili, u najboljem slučaju, ne zapošljavaju više. Navodi da s obzirom da mnoge poznate kompanije ne stvaraju pozitivan novčani tijek, što je bilo izvedivo u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa, sada u uvjetima viših kamatnih stopa bit će skuplje refinancirati dospjeli dug.
- Postavlja se pitanje koliko će takvih poduzeća opstati dugoročno. Kako je većina takvih industrija i te kako naslonjena na IT industriju, bit će srednjoročnih posljedica i za IT industriju. Upitno je kakva će biti dinamika rasta plaća u IT industriji u SAD-u, a posljedično i u svijetu - kaže Šaravanja.
Alojzije Jukić, predsjednik Udruženja za IT HGK, navodi da treba raditi na poboljšanju zakonske i financijske regulative koja bi ubrzala transformaciju IT tvrtki prema kreatorima proizvoda i rješenja s kojima se može nastupati na domaćem i inozemnim tržištima. Jasne metrike - Nova financijska regulativa svakako bi trebala uključivati i porezno rasterećenje plaća za takve tvrtke, poticati udruživanja tvrtki radi bržeg rasta i poticati zapošljavanje mladih, čime bi se podizala dugoročna održivost i konkurentnost hrvatske IT industrije - kaže Jukić. Jukić je istaknuo da hrvatski obrazovni sustav mora imati dva osnovna cilja, jedan je produciranje dostatne količine STEM kadrova, a drugi je uska suradnja s IT industrijom u domeni istraživanja i razvoja u svrhu stvaranja održivih i konkurentnih hrvatskih IT proizvoda. - Oba cilja moraju biti usklađena i uklopljena unutar S3 Strategije pametne specijalizacije s jasnim metrikama za provedbu i praćenje - kaže Jukić.
Komentari
0