'Isprva će sve biti u redu, no tek ćemo poslije vidjeti hoće li plaće zaostajati za EU'

Ulazak Hrvatske u tečajni mehanizam ERM 2 i određivanje tečaja na razini od 7,53 kune za 1 euro u trenutku kad prijeđemo na zajedničku europsku valutu, poduzetnici s kojima smo razgovarali većinom ocjenjuju pozitivno, a u udruzi Potrošač izražavaju strah od mogućeg rasta cijena.

Zoran Stanković, potpredsjednik Atlantic Grupe za financije, nabavu i investicije, smatra da je uključivanje hrvatske kune u ERM 2 odlično za Hrvatsku te dodaje kako je njemu osobno “neupitno da prednosti uvođenja eura uvelike nadmašuju eventualne nedostatke”.

- Kuna je već godinama čvrsto vezana uz euro, ali će njegovo uvođenje eliminirati određene neizvjesnosti koje su postojale unatoč dugoročno relativno stabilnom tečaju kune, što će doprinijeti stabilnosti gospodarstva i smanjenju rizika, a među ostalim će rezultirati i povoljnijim uvjetima financiranja. Definirani središnji tečaj po kojem ćemo mijenjati kune za eure nije iznenađenje, pa je samim time i dobar - rekao nam je Stanković.

Iskra Maras, savjetnica u udruzi Splitski potrošač, smatra, pak, da se, “prema iskustvima drugih zemalja, primjerice Italije i Slovenije, može očekivati cjenovni udar po dvije osnove: zaokruživanja cijena i postupnog usklađivanja na više domaćih i cijena zajedničkog tržišta”.

- Prednosti uvođenja eura su nestanak valutnog rizika i niža razlika kamata u Hrvatskoj u odnosu na prosjek europodručja. No, naknadno se uvođenje eura na njih odrazilo tako da su njihove plaće u eurima počele zaostajati za plaćama ostalih u eurozoni. Mislim da će tako biti i kod nas. U početku će sve biti u redu, ali onda treba vidjeti poteze države. Nesporno je da zemlja uvođenjem eura gubi monetarni suverenitet, što predstavlja jedan od troškova odricanja od vlastite valute i samostalne monetarne politike. No, u našem slučaju to će biti ponajprije potvrda postojećeg stanja jer sidro vezivanja tečaja kune za euro samo po sebi znači da je monetarni suverenitet već desetljećima vrlo nizak, a dodatni je problem što ga premalo koristimo - istaknula je Iskra Maras.

Ipak, prema analizi Andreje Pufnik iz Hrvatske narodne banke, prelazak s tolara na euro u Sloveniji je jednokratno utjecao na godišnje povećanje cijena za 0,3 posto, a u svim drugim zemljama koje su prešle na euro taj se raspon kreće između 0,1 i 0,3 posto.

Tomislav Globan, docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, tvrdi da je strah od rasta cijena bio uobičajen i kod građana u drugim državama koje su prihvatile euro. - Uzrok takve, drastične razlike između percipirane i stvarne inflacije jest najvjerojatnije u tome što neki trgovci uistinu zaokružuju cijene svojih proizvoda naviše jednom kada se uvede euro. Na primjer, kava u kafiću koja je u kunskoj protuvrijednosti prije uvođenja eura stajala 1,65 eura, mogla bi uistinu nakon uvođenja eura koštati 2 eura. To je poskupljenje od dramatičnih 21 posto! Ljudi piju kavu svakodnevno i to je ono što ih kontinuirano podsjeća na poskupljenje, pa pritom internaliziraju stav da je sve drastično poskupjelo - kaže Globan, pojašnjavajući razliku između percipirane i stvarne inflacije u tom slučaju.