Kuna u euro

'Isprva će sve biti u redu, no tek ćemo poslije vidjeti hoće li plaće zaostajati za EU'

Nestaje valutni rizik, no budi se strah od poskupljenja
Ilustracija, euro
 NurPhoto via AFP
Nestaje valutni rizik, no budi se strah od poskupljenja

Ulazak Hrvatske u tečajni mehanizam ERM 2 i određivanje tečaja na razini od 7,53 kune za 1 euro u trenutku kad prijeđemo na zajedničku europsku valutu, poduzetnici s kojima smo razgovarali većinom ocjenjuju pozitivno, a u udruzi Potrošač izražavaju strah od mogućeg rasta cijena.

Zoran Stanković, potpredsjednik Atlantic Grupe za financije, nabavu i investicije, smatra da je uključivanje hrvatske kune u ERM 2 odlično za Hrvatsku te dodaje kako je njemu osobno “neupitno da prednosti uvođenja eura uvelike nadmašuju eventualne nedostatke”.

- Kuna je već godinama čvrsto vezana uz euro, ali će njegovo uvođenje eliminirati određene neizvjesnosti koje su postojale unatoč dugoročno relativno stabilnom tečaju kune, što će doprinijeti stabilnosti gospodarstva i smanjenju rizika, a među ostalim će rezultirati i povoljnijim uvjetima financiranja. Definirani središnji tečaj po kojem ćemo mijenjati kune za eure nije iznenađenje, pa je samim time i dobar - rekao nam je Stanković.

Iskra Maras, savjetnica u udruzi Splitski potrošač, smatra, pak, da se, “prema iskustvima drugih zemalja, primjerice Italije i Slovenije, može očekivati cjenovni udar po dvije osnove: zaokruživanja cijena i postupnog usklađivanja na više domaćih i cijena zajedničkog tržišta”.

- Prednosti uvođenja eura su nestanak valutnog rizika i niža razlika kamata u Hrvatskoj u odnosu na prosjek europodručja. No, naknadno se uvođenje eura na njih odrazilo tako da su njihove plaće u eurima počele zaostajati za plaćama ostalih u eurozoni. Mislim da će tako biti i kod nas. U početku će sve biti u redu, ali onda treba vidjeti poteze države. Nesporno je da zemlja uvođenjem eura gubi monetarni suverenitet, što predstavlja jedan od troškova odricanja od vlastite valute i samostalne monetarne politike. No, u našem slučaju to će biti ponajprije potvrda postojećeg stanja jer sidro vezivanja tečaja kune za euro samo po sebi znači da je monetarni suverenitet već desetljećima vrlo nizak, a dodatni je problem što ga premalo koristimo - istaknula je Iskra Maras.

Ipak, prema analizi Andreje Pufnik iz Hrvatske narodne banke, prelazak s tolara na euro u Sloveniji je jednokratno utjecao na godišnje povećanje cijena za 0,3 posto, a u svim drugim zemljama koje su prešle na euro taj se raspon kreće između 0,1 i 0,3 posto.

Tomislav Globan, docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, tvrdi da je strah od rasta cijena bio uobičajen i kod građana u drugim državama koje su prihvatile euro. - Uzrok takve, drastične razlike između percipirane i stvarne inflacije jest najvjerojatnije u tome što neki trgovci uistinu zaokružuju cijene svojih proizvoda naviše jednom kada se uvede euro. Na primjer, kava u kafiću koja je u kunskoj protuvrijednosti prije uvođenja eura stajala 1,65 eura, mogla bi uistinu nakon uvođenja eura koštati 2 eura. To je poskupljenje od dramatičnih 21 posto! Ljudi piju kavu svakodnevno i to je ono što ih kontinuirano podsjeća na poskupljenje, pa pritom internaliziraju stav da je sve drastično poskupjelo - kaže Globan, pojašnjavajući razliku između percipirane i stvarne inflacije u tom slučaju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
03. srpanj 2025 06:29