Da su se neophodne pozitivne promjene u Vjesniku uvele ranije, danas je mogao biti jedan od značajnijih subjekata u tiskarskoj djelatnosti u ovom dijelu Europe, kaže nam direktor Vjesnika Ilija Nedić u osvrtu na vrlo turbulentu noviju povijest tvrtke. Predstečajna nagodba koju Vjesnik još uvijek prolazi samo jedna je od ilustracija te povijesti, a na svjetliju budućnost tvrtke ukazuje ostvarena dobit u 2017. s kojom smo započeli razgovor s direktorom tvrtke koja nosi ime jednog od najpoznatijih medijskih brendova s ovih prostora.
* Kakvu težinu za procese u tvrtki na kratki i dugi rok ima podatak da je nakon dužeg vremena, u 2017., Vjesnik poslovao pozitivno ostvarivši dobit od dva milijuna i 700 tisuća kuna?
- Vjesnik d.d. nekadašnji je izdavački gigant, uz koji su odrastale generacije Zagrepčana, a upošljavao je u prošlosti i preko pet tisuća i 500 zaposlenika. Nažalost, gotovo čitavo desetljeće prije 2017. godine akumulirao je značajne gubitke u poslovanju. Iznimka je bila jedino 2013. godina kada je Vjesnik d.d. ostvario dobit isključivo od prodaje nekretnina, odnosno Vjesnikova nebodera, Vladi Republike Hrvatske za 160 milijuna kuna.
S obzirom da na to da su 2013. godine ukupni prihodi iznosili 182 milijuna kuna, znači da je od svoje djelatnosti Vjesnik uprihodovao samo 22 milijuna kuna, što je daleko najlošija poslovna godina u cjelokupnom poslovanju Vjesnika.
Spomenuta 2013., godina je i pokretanja predstečajne nagodbe nad tvtrkom kada su nastale okolnosti za neophodno restrukturiranje njezina poslovanja.
Nažalost, nastavilo se sa akumuliranjem gubitaka, koji su s krajem 2016. dosegli iznos od 100 milijuna kuna i tako došli na rub temeljnog kapitala (106 milijuna kuna) s akumuliranim gubicima.Kroz cijelo proteklo desetljeće, Vjesnik je imao iznimno veliki godišnji pad prihoda koji je kontinuirano iz godine u godinu, u tom razdoblju, u prosjeku iznosio oko 20 posto godišnje.
Ovakav dugotrajan, kontinuirani pad poslovnih aktivnosti, na toj razini, većina poduzeća ne bi mogla preživjeti, a pogotovo ukoliko se uzme specifično osjetljiva djelatnost kojom se Vjesnik bavi.
U 2017. godini, kad sam preuzeo upravljanje Društvom, identificirali smo interne slabosti, proveli brojne korake operativnog, organizacijskog i financijskog restrukturiranja Društva, novim akvizicijama pojačali našu prisutnost na tržištu, redefinirali poslovne odnose s dobavljačima, interno poboljšali efikasnost poslovnih procesa i napravili unaprijeđenja u tehnološkom smislu.
Sve spomenuto rezultiralo je snažnim pozitivnim zaokretom u poslovanju, te povećanjem ukupnih prihoda tvrtke za osam posto odnosno za 4,8 milijuna kuna, u odnosu na godinu ranije, te smanjenjem rashoda za čak 12 posto ili smanjenje od 8,2 milijuna kuna, u odnosu na 2016. godinu. Rezultat je bio ostvarenje pozitivnog poslovanja nakon desetljeća akumuliranja gubitaka.
* Kakvi su prvi poslovni pokazatelji Vjesnika za prošlu godinu?
- U 2018., i pored novonastalih negativnih utjecaja na poslovanje poput značajnog porasta cijena roto i ravnog papira za tisak, značajnog povećanja cijena električne energije, daljnjeg pada cijena tiskarskih usluga i smanjenja naklada, uspjeli smo zadržati ravnotežu novouspostavljenog poslovnog modela i drugu godinu zaredom ostvariti pozitivno poslovanje koje po preliminarnim, nerevidiranim rezultatima iznosi oko milijun i 500 tisuća kuna.
* Koje su ključne točke predstečajne nagodbe usvojene za Vjesnik d.d., kako se provode i do kada bi tvrtka trebala izvršavati obveze iz nagodbe?
- Ključna točka predstečajne nagodbe jeste ona da se sve obveze prema državi i financijskim vjerovnicima moraju ispuniti u stopostotnom iznosu. Dakle, ove dvije ključne grupe vjerovnika su se prema predstečajnoj nagodbi morale naplatiti u cjelokupnom iznosu, dok su neki drugi vjerovnici imali 50 posto otpisa svojih potraživanja.
Uz činjenicu da su brojne tvrtke u privatnom vlasništvu imale otpise od 70 posto i više ukupnih dugovanja, meni nije poznato da je bilo još ovako nepovoljnih predstečajnih nagodbi za društvo koje pokreće nagodbu. Ova činjenica, kao i brojne druge govore o neobičnom kriteriju i odnosu prema društvu Vjesnik d.d.
Ponosni smo u Vjesniku da smo s krajem 2018. godine isplatili sve obveze iz predstečajne nagodbe, kao i neke druge terete prošlosti, koje su za Vjesnik predstavljale značajan teret.
* Spomenuli ste prodaju poznatog Vjesnikova nebodera, je li Vjesniku d.d. neophodno prodati i druge nekretnine kako bi ispunio obveze i stabilizirao poslovanje?
- U interesu Vjesnika je svakako proizvodne pogone i poslovanje preseliti na troškovno povoljniju lokaciju, o čemu se razgovara već dugi niz godina.
Troškovi Vjesnikova kompleksa uglavnom padaju na Vjesnik d.d., s obzirom da jedino mi operativno radimo unutar kompleksa, te su nam ti tereti nerazmjerno preveliki. Kao prirodan i logičan poslovni potez, interes nam je tu okolnost riješiti što prije.
Uz pretpostavku da se financijski teret ovih operacija pravilno raspodijeli i na vlasnike tvrtke, te dođe do kapitalizacije preostalih nekretnina u našem vlasništvu, mi u tom potezu vidimo realne benefite za zdravu budućnost Vjesnika. Bio bi to put na kojem Vjesnik može (pre)živjeti.
* Koliko je Vjesnik d.d. imao zaposlenih pri ulasku predstečajnu nagodbu, koliko ima danas i je li i u tiskarstvu prisutan nedostatak radne snage?
- Vjesnik je pri ulasku u predstečajnu nagodbu 2013. godine imao 270 zaposlenih, a danas upošljava 200 ljudi bogatih znanjem i iskustvom u ovom poslu. Osobno smatram da su naši zaposlenici, moje kolege, najveća komparativna vrijednost Vjesnika.
I u tiskarskoj industriji je već prisutan nedostatak radne snage jer mladi ljudi, koji završavaju grafičku školu, ne vide perspektivu u ovoj branši, te se opredjeljuju za alternativne djelatnosti neovisno o svom školovanju. Nije to samo specifično iskustvo Vjesnika, općenito to prati i druge tiskare. To potiče strukovne akcije za postizanje dogovora na temu edukacije novih, stručnih kapaciteta za potrebe tiskarstva.
* Je li tiskaru Vjesnik u poteškoće, pa i u predstečaj, usmjerilo spajanje s istoimenim dnevnim listom još krajem devedesetih godina prošlog stoljeća?
- Nekadašnji list Vjesnik je bio generator velikog dijela tih gubitaka. Međutim i činjenica da je i u tiskarskom dijelu poslovanja otpisano preko 40 milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja govori o tome da postoje dublji, strukturni razlozi.
Kod otvaranja predstečajne nagodbe Vjesnikov dug je iznosio 160 milijuna kuna. Od tog duga, otpisano je samo 10 milijuna kuna dobavljačima (50 posto njihovog duga), dok su se država i financijske institucije naplatile u stopostotnom iznosu.
Hrvatska tiskara d.d. je prije spajanja s Vjesnikom poslovala kao uspješno poduzeće. Kada je 1999. godine ponovno spojena s Vjesnikom, u tom spajanju je Hrvatska tiskara d.d. unijela 67 milijuna kuna akumulirane dobiti u Vjesnik. Naknadno je došla u poteškoće jer nije mogla nositi velike gubitke koje je taj novi sustav generirao. I konačno, a nakon gašenja lista Vjesnik, nije se radilo na kvalitetnom, nužnom restrukturiranju poslovanja.
U predstečajnu nagodbu Vjesnik je dospio iz jednostavnog razloga nemogućnosti podmirivanja svojih tekućih obveza i generiranja gubitaka u poslovanju. Najteže godine u poslovanju Vjesnika su bile 2012. i 2013. kada su se neredovito isplaćivale plaće, ugrožena je proizvodnja obustavljanjem isporuke električne energije...
Da su se neophodne pozitivne promjene uvele ranije, Vjesnik je danas mogao biti jedan od značajnijih subjekata u tiskarskoj djelatnosti u ovom dijelu Europe.
* Kakva je situacija na tiskarskom tržištu u Hrvatskoj, da li ono raste, stagnira ili je u padu narudžbi i broja tvrtki koje naručuju usluge tiskara?- Izdavačka, tako posljedično i grafička te tiskarska djelatnost ima pad poslovanja iz objektivnih razloga digitalizacije još od vremena internet ekspanzije. Osim toga, Vjesnik je također imao značajne interne slabosti u efikasnosti i efektivnosti poslovnih procesa, kojima se, po nekoj inerciji, kroz dug vremenski period nitko nije ozbiljno bavio, ili su neki i pokušavali, i brzo odustajali. Posljedica je sustav koji je doveden na rub propasti.
Već više godina, tiskarsko tržište u Hrvatskoj je u blagom padu. To se osjeti po padu naklade gotovo svih tiskovina. Domaće tržište je veoma plitko i nedostatno za postojeće ukupne tiskarske kapacitete, a snažniji iskorak prema vanjskom EU tržištu su ranije napravile bolje organizirane tiskare u privatnom vlasništvu.
Vjesnik je tu, na žalost, u velikom kašnjenju s obzirom da smo se borili za goli opstanak. Međutim, unatoč primjetnom negativnom trendu, isto tako sam siguran da tiskani mediji neće nestati u skoro vrijeme. Neophodno je pronaći ravnotežu, te opredijeliti se za neke nove tržišne niše u branši, a svakako se više posvetiti nastupu na EU tržištu i izvozu općenito.
Istodobno treba započeti postupni proces nove poslovne orijentacije Vjesnika, njegovu prilagodbu zahtjevima tržišta, novim tehnologijama i uslugama. Osobno, nemam izraženu ovisničku nostalgiju prema Vjesniku, ali upravo kao odgovorna osoba i menadžer novije generacije, čvrsto vjerujem da je Vjesnik vrijedan pozornosti, angažmana i pravog pristupa.
Projekt Vjesnik vidim kao izazov, kao nešto što ima svoj realni potencijal. Dakako vrijedi i njegova povijest, povijest struke. On predstavlja jedan ozbiljan sustav, dobrim dijelom nekadašnji, ali koji ima tehnološke i kadrovske pretpostavke, te iznimno jaku snagu brenda.
Sve to dovoljan je poticaj da mu posvetimo punu pozornost, da ga učinimo zdravim i zdravo konkurentnim. Jer Vjesnik je konkretna proizvodnja, njegova slika, imidž su palete proizvoda, odnosno tiskovina koje imaju svoje korisnike.
Sve ovo je dobar razlog da se svi donositelji odluka od vlasnika, menadžmenta, zaposlenika, nadzornih i kontrolnih tijela potrude i omoguće Vjesniku uspješan nastup kako na Hrvatskom, tako i na širem europskom tržištu.