KONFERENCIJA JUTARNJEG

Irena Weber: ‘Očito ne radimo nešto dobro, trendovi su loši, na policama trgovina završava jeftina roba upitne kvalitete‘

‘Hrvatska nema alternativu. Mora povećati poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju hrane‘

Piše:

Objavljeno: 16. rujna 2025. 14:40

Dragan Kovačević (potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam), Irena Weber (glavna direktorica HUP-a) i Mladen Jakopović (predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore)

Marin Franov/Cropix

U panel-raspravi "Podvucimo crtu – okrenimo trendove" svoja mišljenja i stavove s okupljenima na konferenciji Jutarnjeg lista ‘Hrvatska proizvodnja hrane - Rješenja za budućnost‘, podijelili su ključni akteri domaće poljoprivrede i industrije, predstavnici poslodavaca te državne administracije; Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, te Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek naglasio je da je poljoprivredna strategija donesena 2018. i 2019. godine bila vrijedan politički dokument utemeljen na tada dostupnim analizama, no od tada su se dogodile brojne nepredvidive krize koje su promijenile prioritete i usporile ispunjavanje ciljeva. "Činjenica je da se od donošenja strategije dogodilo jako puno stvari koje su bile potpuno nepredvidljive", rekao je.

Istaknuo je da unatoč izazovima postoje pozitivni pomaci – primjerice, udio mladih poljoprivrednika porastao je s 12 na 14 posto, a proizvodnja polako raste prema cilju od četiri milijarde eura. Posebno je izdvojio sektore govedarstva i svinjogojstva, gdje se provode ulaganja u reprodukcijske centre i restrukturiranje proizvodnje, kao i sektor mljekarstva, u kojem se broj proizvođača smanjio, ali raste produktivnost i vrijednost proizvodnje.

Tušek je podsjetio i na novi strateški plan zajedničke poljoprivredne politike, kojim se otvaraju investicijski natječaji za jačanje primarne proizvodnje, posebno u voćarstvu, povrtlarstvu i stočarstvu. Najavio je da će se do 2040. godine osigurati stabilnost politika i mjera, s predviđenih 1,3 milijarde eura vrijednih ulaganja u stočarsku proizvodnju.

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber upozorila je da aktualni trendovi u poljoprivredi ne idu u dobrom smjeru i da je postojeći Zakon o poljoprivrednom zemljištu glavni uzrok brojnih problema. "Nije potrebno biti previše pametan da se vidi da trendovi ne idu u pravom smjeru – očito ne radimo nešto dobro", poručila je.

Naglasila je da zakon ne štiti one koji doista proizvode, ulažu i isporučuju rezultate, već naprotiv – dovodi do usitnjavanja poljoprivrednih površina i gubitka zemljišta za proizvođače. Weber je upozorila i na kontinuirani pad proizvodnje u gotovo svim segmentima, od stočarstva do voćarstva i mljekarstva, te zatražila hitne izmjene zakona.

Posebno se osvrnula na nepravdu prema poreznim obveznicima koji subvencioniraju korisnike državnog zemljišta koji zapravo ne proizvode. Smatra da se potpuni fokus treba staviti na one proizvođače, osobito one koji stvaraju dodanu vrijednost. Istaknula je i nužnost promjene sustava bodovanja, produljenja korištenja postojećih površina za aktivne proizvođače te ukidanja limita veličine površina.

Kao dodatni problem navela je i ograničenje cijena prehrambenih proizvoda, što domaće proizvođače stavlja u nepovoljan položaj zbog niske produktivnosti u usporedbi s konkurencijom iz EU i trećih zemalja. "Na policama trgovina završava redovito jeftina roba upitne kvalitete, dok mi želimo jesti domaće i zdravo", rekla je, naglasivši da potrošači žele domaću hranu, ali nisu dovoljno svjesni razmjera problema u hrvatskoj poljoprivredi.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević istaknuo je da je jedan od ključnih razloga zbog kojih Hrvatska nije konkurentna ni samodostatna niska produktivnost, koja trenutno iznosi oko 30 posto prosjeka Europske unije – deset puta manje od Nizozemske. "Ključni problem hrvatske poljoprivrede je tehnološka podinvestiranost", poručio je, dodavši da se u nove tehnologije i inovacije ulaže nedovoljno.

Kovačević je podsjetio da su prosječna hrvatska gospodarstva ekonomski na tek 35 posto prosjeka EU, s prosječno devet hektara zemljišta, što dodatno povećava troškove proizvodnje. Posebno je upozorio na kontradikciju između Zakona o komasaciji, koji bi trebao dovesti do okrupnjavanja zemljišta, i Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji, kako kaže, omogućuje nesavjesnim lokalnim vlastima da zemljište koriste za dnevno-političke svrhe i time razbijaju proizvodno-tehnološke cjeline.

Naglasio je da je nužno izmijeniti taj zakon najkasnije do kraja godine te osigurati stabilne uvjete za ozbiljne proizvođače koji ulažu, zapošljavaju i izvoze. Istaknuo je i potrebu povećanja nacionalne komponente u financiranju poljoprivrede – sa sadašnjih 70 milijuna eura godišnje na najmanje 100 milijuna – jer će EU, zbog geopolitičkih sukoba i novih prioriteta, vjerojatno smanjiti sredstva za zajedničku poljoprivrednu politiku.

Kovačević je također pozvao na preispitivanje definicije aktivnog poljoprivrednika i kriterija za prijave na programe ruralnog razvoja. Upozorio je da se potpore, iako su se od ulaska u EU utrostručile, raspršuju na velik broj korisnika, dok je tek 15 do 20 posto proizvođača doista tržišno i komercijalno orijentirano. Zaključio je da je za povećanje produktivnosti nužno snažnije investirati u prehrambenu industriju i zaokružiti ciklus proizvodnje hrane.

"Hrvatska nema alternativu. Mora povećati poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju hrane. Naša razina samodostatnosti nije dovoljna", zaključio je Kovačević.

Od polja do hotela

Kroz razgovor pod nazivom “Od polja do hotela”, Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamara, i Đurđica Hnatek Ervačić, voditeljica komercijale voća i povrća Osatina grupe, prikazale su primjer uspješnog modela suradnje turizma i poljoprivrede – dvaju sektora čija povezanost ima snažan potencijal za razvoj domaće proizvodnje i gospodarstva.

Ivana Budin Arhanić istaknula je da turizam, kao najveća hrvatska gospodarska grana, predstavlja golemo tržište za domaće prehrambene proizvode. Samo Valamar godišnje ugosti oko milijun gostiju, dok ukupno u Hrvatsku dolazi 20 milijuna turista koji troše između 15 i 20 milijardi eura. "To je jedno izvozno tržište koje nam je došlo unutar granica naše zemlje i ogroman je potencijal za poljoprivredu i prehrambenu industriju", naglasila je.

Objasnila je kako je Valamar još prije nekoliko godina postavio strateški cilj da 80 posto hrane i pića u ponudi bude domaćeg podrijetla. Danas su na razini od 78 posto, što je znatno iznad prosjeka tržišta, koji se kreće između 20 i 30 posto. Suradnju s Osatina grupom označila je kao primjer uspješnog partnerstva koje je omogućilo osiguranje stabilnih količina domaćih proizvoda, ali i kvalitetniju, sigurniju i autentičniju gastronomsku ponudu za goste.

Budin Arhanić naglasila je da je ključ za jače uključivanje poljoprivrede u turistički lanac vrijednosti ulaganje u infrastrukturu. Valamar je uložio pet milijuna eura u centralnu pripremnicu i skladište u Istri, koje omogućuje prihvat, pripremu i distribuciju proizvoda – od velikih isporuka poput pet tona povrća dnevno iz Osatine, do manjih količina više od stotinu OPG-ova. Time su, kaže, stvoreni uvjeti da i mali i veliki proizvođači mogu postati dio Valamarovog sustava.

Voditeljica komercijale voća i povrća Osatina grupe, Đurđica Hnatek Ervačić, predstavila je način na koji Osatina surađuje s Valamarom. Tvrtka svakodnevno tijekom sezone isporučuje svježe voće i povrće, a suradnja se razvila i u isporuku obrađenih proizvoda – oguljenih i narezanih – što olakšava rad u hotelskim kuhinjama, posebice u uvjetima nedostatka radne snage. "U posljednje dvije godine inovirali smo proizvodnju i uveli obradu svježeg voća i povrća, kako bismo Valamaru olakšali pripremu i dostavu prema hotelima", istaknula je.

Osatina raspolaže s 35 hektara stakleničke proizvodnje, 500 hektara otvorene proizvodnje, 80 hektara nasada jabuka te najvećim gljivarnikom u ovom dijelu Europe, koji tjedno proizvede oko 180 tona gljiva. No, Hnatek Ervačić naglašava da je ključ uspjeha i suradnja s kooperantima, jer samo zajedničkim nastupom mogu biti konkurentni i ponuditi široku paletu proizvoda.

Dodala je da se Osatina sve više okreće inovacijama, poput blanširanog povrća, te investicijama u logistiku i skladištenje, kako bi smanjili ovisnost o uvozu i zadržali što veći udio domaće proizvodnje na hrvatskom tržištu. Do kraja godine tvrtka planira otvoriti treći distributivni centar.

Naglasila je i važnost jačeg povezivanja lokalnih proizvođača s turizmom kroz manifestacije i direktnu prodaju. Valamar, kaže, već provodi takvu praksu kroz tržnice i digitalnu platformu Valfresco, koja gostima omogućuje naručivanje proizvoda lokalnih OPG-ova. "To je primjer turizma koji daje što veći doprinos lokalnom gospodarstvu i razvoju, a takvih partnerstava treba biti što više", poručila je Hnatek Ervačić.

‘Hrvatska nedovoljno ulaže u područje u kojem bi mogla biti konkurentna‘

U završnom dijelu konferencije održana je rasprava “15 minuta za super ideju: Je li mladost ludost – potaknimo mlade da ostanu na selu”, posvećena izazovima i prilikama mladih u poljoprivredi. Svoja iskustva i viđenja podijelili su David Pejić, pobjednik izbora ‘Najbolji mladi poljoprivrednik‘ u organizaciji Jutarnjeg lista za 2023. te najbolji mladi poljoprivrednik Europe za istu godinu, te Zvonimir Kalić, koji je 2019. odnio nagradu za najboljeg mladog poljoprivrednika Hrvatske 2019. u izboru Jutarnjeg lista.

David Pejić upozorio je na kontradikciju u politikama koje žele privući mlade ljude u poljoprivredu, a zapravo im ne nude jasnu viziju života na selu. "Želimo da se više mladih ljudi bavi poljoprivredom i da sela imaju aktivnu mladu populaciju, ali nemamo stvarno jasnu viziju kako to postići", rekao je.

Naglasio je da financijske mjere i subvencije same po sebi nisu dovoljne te da je ključno ponuditi mladima atraktivan životni stil u ruralnim sredinama. Upravo je njega, kako kaže, motivirala ideja kako njegov život može izgledati ako se posveti poljoprivredi.

Pejić smatra da je ekološka poljoprivreda posebno privlačna mladima jer ne nudi samo ekonomsku računicu, već i drugačiju estetiku i način života. Dodao je da se u Hrvatskoj ta vrijednost još uvijek nedovoljno prepoznaje, pa čak i termin „eko“ stvara krive asocijacije. Po njegovu mišljenju, ekološka poljoprivreda generira veću vrijednost na manjim površinama, a osim što proizvodi zdraviju hranu bez kemikalija, može biti ključan instrument za mobilizaciju mladih ljudi na selu – što je već potvrđeno u nizu zapadnih zemalja.

Najbolji mladi poljoprivrednik 2019. Zvonimir Kalić istaknuo je da poljoprivreda postaje važno područje zapošljavanja mladih u ruralnim sredinama, ali i da je ekološka proizvodnja posebno zahtjevna zbog manjih prinosa i visokih očekivanja kvalitete i cijene. "Kad proizvod nosi oznaku ‘eko’, izvan Hrvatske nema dileme – on se kupuje. Kod nas je to još uvijek teže i zahtjeva edukaciju i uvjeravanje potrošača", rekao je.

Kalić i njegova obitelj već 12 godina uspješno proizvode industrijsku konoplju, a nagrada za najboljeg mladog poljoprivrednika bila im je važan poticaj da javnosti pokažu kako konoplja nije „bum“ ni droga, nego tradicionalna kultura s velikim potencijalom u kozmetici i prehrambenoj industriji.

Govoreći o potporama, istaknuo je da unatoč planovima EU da poveća sredstva za mlade poljoprivrednike na 100 tisuća eura, njegovo gospodarstvo nikada nije uspjelo dobiti europska sredstva zbog administrativnih prepreka i veličine gospodarstva. Umjesto toga, razvoj su gradili korak po korak vlastitim sredstvima, uz podršku Osječko-baranjske županije. "Možda smo rasli sporije od onih koji su dobili fondove, ali smo gradili čvrste temelje i znanje kojim danas pomažemo drugima da se uključe u proizvodnju konoplje", naglasio je.

Pejić je upozorio da je hrvatski cilj od 14 posto ekološke proizvodnje do 2030. godine prenizak i neambiciozan u usporedbi s državama poput Austrije, koje su već na 27 posto. Smatra da Hrvatska nedovoljno ulaže u područje u kojem bi mogla biti konkurentna – ekološku poljoprivredu – osobito zbog očite sinergije s turizmom. "Gosti žele vidjeti ekološka imanja, a ne velike konvencionalne farme. To je potpuno drugačije iskustvo", naglasio je.

Dodao je da se u Hrvatskoj ekološko povrće uzgaja na tek nekoliko stotina hektara, što pokazuje i nedostatak znanja i nedovoljno razvijeno tržište. Kao ilustraciju naveo je anegdotu s poznatim svjetskim proizvođačem koji je prilikom posjeta Zagrebu tražio da ga odvede na tržnicu, a Pejić mu je morao objasniti da ponuda ekološkog povrća jednostavno nije dostupna u toj mjeri.