Konferencija „IPO kao prilika za dugoročne vlasnike i rast kroz tržište kapitala“ 24. rujna u Zagrebu

Konferencija „IPO kao prilika za dugoročne vlasnike i rast kroz tržište kapitala“ mogla se dogoditi bilo kad u zadnjih 30 godina hrvatske samostalnosti i u svim tim godinama ključna poruka bi svakako bila apsolutno opravdana, ali ova konferencija – koja će se održati 24. rujna – ima sasvim posebnu težinu; rasprava prvorazrednih hrvatskih menadžera o izazovu IPO-a dolazi možda u najuzbudljivijim trenucima europske ekonomske povijesti od 2. svjetskog rata tj. u trenutku kad razvoj tržišta kapitala kao izvora financiranja europskih, pa tako i hrvatskih kompanija, postaje luksuz ignorirati. Jesmo li svjesni prilika odnosno izazova?

U ovom momentu, možemo pretpostaviti, mnogi mali privatni poduzetnici u potrazi za izvorima financiranja niti ne znaju da je postavljen novi regulatorni okvir koji im omogućuje da lakše zadrže kontrolu nad kompanijom ukoliko novac za realizaciju poslovnih vizija potraže kroz javni listing kompanije.

EU je nedavno donijela Listing Act paket (uključuje direktivu o dionicama s višestrukim glasovima) kako bi olakšala listanja, posebno za scale-up i SME kompanije, te omogućila osnivačima da zadrže kontrolu i nakon IPO-a. To je trenutno najspominjanija regulatorna novost na europskoj ECM sceni.

Euro-tržište upravo se razbuđuje ali uz jaču selektivnost investitora i često značajne diskonte u odnosu na privatne valuacije; trend je to koji analitičari naglašavaju za aktualni IPO ciklus. U prijevodu na svakodnevni hrvatski to otprilike znači da poduzetnici mogu očekivati 20–40 postotne diskonte naspram privatnih valuacija, ali kvalitetnije početno vrednovanje, što je uz lakše zadržavanje upravljanja drugačija perspektiva, vjerojatno priča za svakog vlasnika koji ipak preferira profitabilnost i otpornost prema brzoj zaradi /rastu po svaku cijenu.

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, na prošlogodišnjoj konferenciji "Korporativno upravljanje: standardi koji oblikuju sutrašnjicu"

Goran Mehkek/Cropix

Istovremenom, na hrvatskom tržištu imamo regulatora, Hanfu, koji je već godinama uporno promovira dizanje standarda korporativnog upravljanja, kao i izlazak domaćih kompanija na tržište kapitala kao institucionalni, sistemski projekt.

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, Ante Žigman, procjenjuje kako nakon 35 godina samostalnosti i tržišne ekonomije srećom imamo brojne kompanije koje su nadrasle svoje osnivače, te za koje je izlazak na tržište kapitala putem IPO-a potencijal kvantnog skoka. Nema tu previše tajni: ⁠financiranje putem tržišta je puno fleksibilnije i dugoročno je u interesu kompanije. Listanjem na tržištu kompanije na neki način postaju besmrtne, a uključivanje stanovništva (retaila) u IPO cijeloj priči daje novu dimenziju. O tome puno govore, primjerice, iskustva Ingrada i Žita, kao što se čini da će biti i kod Tokića. Dobro je pri tome, smatra Žigman, da je retail državnih obveznica, kao i trezoraca, vratio dužnu pažnju domaćem tržištu kapitala te su banke počele dobivati konkurenciju.

U ovom trenutku jasno je da je bez obzira na ovakve ili onakve političke alijanse EU ušla u žestoku globalnu utakmicu s kakvom se do sada nije susretala. Može li EU, recimo, konkurirati SAD-u kao globalnom mamcu za kapital? Kroz IPO-e je u 2025. u Sjedinjenim Državama samo ove godine prikupljeno oko 48 milijardi dolara, dok se Europa budi na 7,2 milijardi eura do kolovoza. Konkurencija je žestoka.

Marko Primorac, ministar financija

Ranko Suvar/Cropix

Nakon izlaganja ministra financija Marka Primorca raspravu o IPO-ima kao strateškoj prekretnici vodit će predstavnici probitačnih hrvatskih kompanija – predsjednica Uprave Podravka Grupe Martina Dalić, predjednik Uprave Žito Grupe Marko Pipunić, i to u društvu Ivane Gažić, predsjednice Uprave Zagrebačke burze. Ne zaboravimo da je informacija o regionalno povezivanju burzi velika stvar jer otvara veći bazen kapitala našim izdavateljima i spušta cijenu financiranja. Više likvidnosti znači manje volatilnosti, bolje vrednovanje i više analitičkog pokrivanja — preduvjet da srednje kompanije uopće razmišljaju o IPO-u. Zagreb kao sjedište krovne kompanije donosi visoko plaćena fintech radna mjesta i pozicionira nas kao čvorište tržišta kapitala JI Europe. Širi se investicijska ponuda za mirovinske fondove i građane, rastu porezni prihodi i transparentnost. Uz Listing Act, tvrtke brže dolaze do regionalnih ulagača i lakšeg cross-border uvrštenja.

Čini se kao prilika.

..