Američke tehnološke dionice snažno su pale u utorak, a glavni razlog tome je što investitori (barem je tako krajem ovoga kolovoza) sve više sumnjaju u daljnji razvoj umjetne inteligencije.
Tehnološki indeks Nasdaq Composite u utorak rano poslijepodne pao je za 1,4 posto, dionice softverske tvrtke Palantir oslabile su 9,2 posto, dok je proizvođač čipova Arm Holdings izgubio 4,5 posto. Referentni indeks S&P 500 bio je niži za 0,7 posto.
AppLovin, tvrtka koja plasira oglase unutar aplikacija, izgubila je 4,7 posto, dok je Nvidia, čiji se napredni AI čipovi koriste diljem industrije, pala 3,4 posto. Oracle i Advanced Micro Devices, dvije od pet najuspješnijih kompanija s velikom tržišnom kapitalizacijom od sredine svibnja, oslabile su 5,9 odnosno 5,1 posto. Bitcoin je pao 2,5 posto, povukavši za sobom dionice povezane s digitalnim tokenom poput Strategyja i Metaplaneta.
Dio trgovaca pad je pripisao izvješću koje je objavio Massachusetts Institute of Technologyja (MIT), a u kojem se navodi da “95 posto organizacija nema nikakav povrat” na svoja ulaganja u generativnu umjetnu inteligenciju. Upravo je ta tehnologija posljednjih mjeseci pogurala američke dionice do niza rekordnih razina.
“Tek 5 posto integriranih AI pilot-projekata donosi milijunske vrijednosti, dok velika većina i dalje nema mjerljiv učinak na poslovanje”, stoji u izvješću MIT-a.
“Ta priča plaši ulagače,” rekao je američkim novinarima jedan trgovac iz nekoliko milijardi dolara vrijednog američkog tehnološkog fonda.
Više u igri nisu milijarde, sad su bilijuni. Postavlja se logično pitanje - što će ostati ostalima?
Pad dionica treba dovesti i u korelaciju s izjavom Sama Altmana, izvršnog direktora OpenAI-a koji je prije nekoliko dana upozorio da bi AI balon mogao puknuti.
“Jesu li ulagači previše uzbuđeni? Po mom mišljenju da,” rekao je Altman novinarima, dodavši: “Mislim i da će neki ulagači vjerojatno izgubiti mnogo novca, i ne želim to umanjivati. Bit će razdoblja iracionalne euforije. No u cjelini, vrijednost za društvo bit će golema.”
Unatoč žurbi da se integriraju moćni novi modeli, tek je oko 5 posto AI pilot-projekta tvrtkama donijelo zaradu. Istraživanje temeljeno na 150 intervjua s poslovnim čelnicima, anketi među 350 zaposlenika i analizi 300 javnih implementacija AI-ja jasno prikazuje podjelu između uspješnih primjera i zaustavljenih projekata.
“Pilot projekti nekih velikih kompanija i mlađih startupa doista briljiraju s generativnim AI-jem. Startupi koje vode 19- ili 20-godišnjaci, krenuli su s nulom, prihodi im sada godišnje iznose oko 20 milijuna dolara godinu dana. To je zato što odaberu jednu točku istraživanja i pametno se povežu s kompanijama koje koriste njihove alate.”, kazao je Aditya Challapally, glavni autor izvješća i voditelj grupe Connected AI u MIT Media Labu.
No za 95 posto tvrtki uključenih u istraživanje, implementacija generativne umjetne inteligencije nije uspjela. Glavni problem nije (ne) kvaliteta AI modela, već “jaz u učenju” između alata i organizacija koji ih koriste.
Dok direktori često krive regulaciju ili performanse modela, istraživanje MIT-a upire prst u manjkavu integraciju u poslovanje. Generički alati poput ChatGPT-a izvrsno funkcioniraju za pojedince zbog svoje fleksibilnosti, ali u poduzećima zapinju jer se ne uče niti prilagođavaju specifičnim radnim procesima, pojasnio je Challapally za američki Fortune.
Podaci otkrivaju i kako su resursi pogrešno raspodijeljeni. Više od polovice budžeta za generativni AI odlazi na alate za prodaju i marketing, iako je MIT utvrdio da najveći povrat na ulaganje leži u eliminaciji outsourcinga poslovnih procesa, smanjenju troškova vanjskih agencija i pojednostavljivanju operacija.
Kupnja AI alata od specijaliziranih dobavljača i izgradnja partnerstava uspijeva u oko 67 posto slučajeva, dok interni razvoj uspijeva tek u trećini pokušaja. Ovo je osobito relevantno u financijskom sektoru gdje mnoge tvrtke grade vlastite generativne AI sustave.
Poremećaji na tržištu rada već su prisutni, osobito u korisničkoj podršci i administrativnim poslovima. Umjesto masovnih otkaza, tvrtke sve češće jednostavno ne popunjavaju ispražnjena radna mjesta.
Izvješće također ističe raširenu upotrebu tzv. “shadow AI-ja”, odnosno korištenje neslužbenih alata poput ChatGPT-a, za složene poslovne zadaće.
Komentari
0