U ovom je trenutku sigurno više od 1000 megavata u zaustavljenim investicijama u elektrane na obnovljive izvore energije zbog administrativnih prepreka, upozorio je jedan od čelnika Udruženja obnovljivih izvora energije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Aljoša Pleić.
- Govorimo, s jedne strane, o zaustavljenim projektima koji čekaju na izdavanje energetskih odobrenja, i, s druge strane, o projektima koji su dobili energetsko odobrenje, ali su zaustavljeni zbog izostanka cijene priključenja kako bi uopće mogli ići prema daljnjim aktima kao što je izdavanje građevinske dozvole – naveo je Pleić na prezentaciji novog ‘Position papera‘ komorina udruženja obnovljivaca kojim se od države traži daljnje ubrzanje zakonskog i provedbenog okvira za izgradnju elektrana na sunce i vjetar, kao i geotermalnih i agro sunčanih elektrana kojih u ožujku prošle godine, kada je spomenuto udruženje donijelo prethodni ‘Position paper‘ praktički nije bilo.
Najsporiji u Europi
U osvrtu na ispunjavanje zahtjeva koje je komorino udruženje postavilo u prethodnom ‘Position paperu‘, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac navela je, među ostalim, da je doneseno čak 16 zakonskih i provedbenih akata potrebnih za razvoj investicija u elektrana na OiE, ali neki propisi, istaknula je, još uvijek nedostaju. Osim odluke o cijeni priključenja koju je spomenuo Pleić, nedostaje, prema riječima Marije Šćulac, i odluka o Mrežnim pravilima prijenosnog sustava Hrvatske energetske regulatorne agencije.
- Hrvatska još uvijek ima najdugotrajniji proces razvoja projekata obnovljivih izvora energije u Europi. Zbog kašnjenja podzakonskih akata te sporih administrativnih procedura općenito, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj pada. Nije izgledno da ćemo ispuniti planove postavljene u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti točnije cilj od 1500 megavata novih projekata obnovljivih izvora energije do kraja 2024. - upozorila je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj Komore, zauzevši se za donošenje posebnog, ‘lex specialis‘ propisa za pripremu i provedbu projekata u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije.
Predsjednik komorina Udruženja obnovljivaca Ivo Čović upozorio je kako postoje poteškoće u provedbi propisa vezanih za ‘obnovljivce‘ koji su doneseni, ali, naznačio je, nisu do kraja jasni ili su u suprotnosti s drugim propisima.
- Nerijetko se događa da podzakonski akti nisu usklađeni i dolazi do kolizija jer se ne ažuriraju istovremeno. Primjerice spremnike energije jedan dio regulative definira, dok u drugom uopće nisu spomenuti. Gotovo da nema područja gdje tumačenja odredbi različitih javnih tijela ne predstavljaju problem - kaže Čović.
Apel za geoterme
Govoreći o zakonskim i provedbenim preprekama s kojima se susreći investitori u geotermalne izvore za proizvodnju električne i toplinske energije, predsjednik Radne skupine za geotermalnu energiju HGK, koja djeluje u sklopu Udruženja Dragutin Domitrović zauzeo se za poseban Zakon o investicijama u geotermalnu energiju.
- Trenutni pristup, koji geotermalnu energiju tretira i unutar okvira namijenjenih ugljikovodicima, stavlja je u daleko nepovoljniji položaj od ostalih OiE. Ovi projekti zaslužuju specifičan pristup s obzirom na njihovu ekološku održivost, kapacitet za doprinos lokalnim zajednicama te potencijal za smanjenje ovisnosti o uvoznoj energiji – ustvrdio je Domitrović. U prilog apelu za posebni zakon o investicijama u geoterme Domitrović je podsjetio kako trenutno procijenjeni ukupni kapacitet za izgradnju geotermalnih elektrana iznosi 1000 megavata te da je dosad izgrađena samo jedna elektrana priključne snage 10 megavata. Dodao je kako se država u Programu državnih potpora obvezala za geotermalne projekte ponuditi kvotu od samo 20 megavata, ali da pripadajući natječaj, upozorio je Domitrović, na kraju nije ni objavljen.
Spor oko zemljišta
Kada su u pitanju agro sunčane elektrane čelnici komorina udruženja za obnovljivce upozorili su na nejedinstven stav unutar državne administracije o tome treba li dopustiti postavljanje ‘solara‘ na prvoklasna poljoprivredna zemljišta P1 i P2. Dok Ministarstvo poljoprivrede, naveli su čelnici udruženja za obnovljivce, smatra kako ne bi trebalo dopustiti postavljanje solara na P1 i P2 zemljišta, Ministarstvo gospodarstva je suprotnog stava i predlaže da se dozvoli postavljanje elektrana na svim vrstama poljoprivrednog zemljišta.
- Svi, od struke do političara, deklarativno i načelno, podržavaju obnovljive izvore energije, to nije sporno. Međutim, investitori i poduzetnici ne žive od podrške, njima trebaju konkretni potezi, pretvaranje riječi u djela – komentirala je u završnom osvrtu na zakonsko-provedbeni okvir za investicije u ‘obnovljivce‘ Marija Šćulac. Kao primjer našeg zaostajanja za razvitkom ‘obnovljivaca‘ u drugim članicama Europske unije, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK upozorila je na dio Nacionalnog energetskog i klimatskog plana u kojem se do 2030. godine planira samo jedan gigavat instaliranih sunčanih elektrana u nas, dok, dodala je, Slovenija primjerice, s gotovo dvostruko manje stanovnika, namjerava instalirati 3,5 gigavata solara.