U lipnju je prosječna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj iznosila 1444 eura, što je 9,8 posto ili 129 eura više nego u istom mjesecu lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U prosjeku je zabilježen i značajan realni rast: kada se uračuna inflacija, plaća je uvećana za 5,9 posto.
Dugo je rast plaća predvodio javni sektor, ali sada su primat preuzela državna i komunalna poduzeća te privatni sektor. Tako su u posljednjih godinu dana najviše povećane plaće u sektoru opskrbe električne energije, čak 19,4 posto, te u opskrbi vodom, 16,7 posto. Više od 12 posto porasle su plaće u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, trgovini, prometu i skladištenju te umjetnosti i zabavi.
Kada je u pitanju najviša neto plaća, nju već redovito ostvaruju onu zaposleni u djelatnosti zračnog prijevoza - u lipnju je iznosila 2279 eura. Najniža je neto plaća u proizvodnji odjeće, 926 eura. Medijalna neto plaća, pak, bila je na razini od 1233 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje, a polovina više od toga iznosa.
U istom razdoblju prosječna mjesečna bruto plaća porasla je 10,4 posto, a realno za 6,5 posto, na 2008 eura.
Usporedba sa zemljama srednje i istočne Europe koju redovito objavljuje Bečki institut za međunarodne ekonomske studije pokazuje da je Hrvatska napredovala na toj ljestvici od deset zemalja. S prosječnom bruto plaćom od 1968 eura u prvom tromjesečju ove godine, zauzela je treće mjesto. U Češkoj je je ta plaća u istom periodu iznosila gotovo sto eura manje, odnosno 1871 euro. Najvišu prosječnu bruto plaću i dalje ima Slovenija, 2464 eura, a na drugom je mjestu Poljska s 2076 eura. Drugi dio ljestvice zauzimaju Rumunjska (1831 euro), Mađarska (1681 euro), Slovačka (1518 eura) i Bugarska (1249 eura).
Kada se u obzir uzme inflacija, analiza RBA pokazuje da su realno plaće u tom razdoblju pale u Mađarskoj, i to 0,5 posto, dok su pozitivnu realnu stopu zabilježile sve ostale zemlje - najvišu Hrvatska, od 7,6 posto, Poljska i Bugarska od 7 posto, Rumunjska 6,1 posto, Slovenija 4,9 posto, Češka 3,9 posto.
"Iako je u razdoblju od 2009. godine rast prosječnih bruto plaća u Hrvatskoj bio relativno spor u usporedbi sa zemljama u okruženju, posljednjih nekoliko godina zabilježeno je značajno ubrzanje tog trenda. Poseban doprinos tome imao je snažan rast plaća u javnom sektoru, rezultat sveobuhvatne reforme plaća javnih i državnih službenika provedene tijekom 2024. godine", podsjeća Elizabeta Sabolek Resanović, analitičarka RBA.
Kada je riječ o minimalnoj bruto plaći obračunatoj za drugi dio 2025., ona je u Hrvatskoj iznosila 970 eura. Očekivano, najviša je zabilježena u Sloveniji, 1278 eura, a na drugom mjestu je ponovno Poljska s 1100 eura. U Češkoj je iznosila 841 euro, u Slovačkoj 816 eura, a slijede Rumunjska (797 eura) i Mađarska (727 eura).
Sporijem rastu plaća, čini se, najviše je sklona Češka, premda po razini ekonomske razvijenosti u regiji srednje i istočne Europe dijeli prvo mjesto sa Slovenijom. Prema podacima Eurostata, BDP im je lani bio tek 10 posto manji od prosjeka EU, Poljskoj i Rumunjskoj 21 posto, a Hrvatskoj i Mađarskoj 23 posto.
S nastavkom realnog rasta plaća, navodi Sabolek Resanović, nameće se pitanje produktivnosti. U aktualnom gospodarskom okružju očekuje da će produktivnost vjerojatno rasti sporije od plaća. "Tržište rada pritom pokazuje otpornost, ali i sve veću ranjivost. Zbog nedostatka radnika brojna su poduzeća tijekom razdoblja gospodarskog usporavanja odlučila zadržati postojeće zaposlenike kako bi se zaštitila od skupog i dugotrajnog procesa novog zapošljavanja kada rast ponovno ubrza.
Ova praksa dodatno je stegnula tržište rada, ali istovremeno smanjila njegovu učinkovitost te usporila rast produktivnosti", objašnjava. No, dinamika i struktura tržišta rada, dodaje, značajno se razlikuju među državama i sektorima, pa je cjelokupnu sliku nužno promatrati u tim specifičnim okvirima.
Komentari
0