Za energetsku obnovu javnih zgrada iz fondova Europske unije u Hrvatskoj je dosada potpisano 336 ugovora u ukupnoj vrijednosti bespovratno dodijeljenih 665 milijuna kuna, a ukupni interes vlasnika zgrada za te poticaje prebacio je milijardu i 560 milijuna kuna, priopćeno je iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.
Budući da su spomenute iskazane potrebe vlasnika javnih zgrada za sufinanciranje energetske obnove bile veće od prvobitno osiguranih milijardu i 100 milijuna kuna, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja privremeno je, do 2.veljače ove godine, obustavilo zaprimanje novih zahtjeva za energetsko unaprijeđenje javnih zgrada.
- Zatražili smo iz Europskog fonda za regionalni razvoj dodatnih 150 milijuna eura za javne zgrade i 100 milijuna eura za privatne kuće i višestambene zgrade. Ako ta sredstva budu osigurana početkom iduće godine, mogli bi ugovoriti 250 milijuna eura do kraja 2020. i ta sva sredstva do 2022. uložiti u energetsku učinkovitost – najavljuju iz resornoga ministarstva daljnje korake, nakon što je interes za ovaj vid sufinanciranja premašio osigurani budžet.
Kada je, u studenome 2017., pokrenut projekt energetske obnove javnih zgrada uz sufinanciranje EU, raspoloživi proračun bio je 380 milijuna kuna, zatim je u srpnju prošle godine nadodano još 730 milijuna kuna, a sada se očekuje daljnje povećanje.
- Zbog velikog interesa potencijalnih prijavitelja ukupan iznos zatraženih bespovratnih sredstava za dodjelu u vrlo je kratkom razdoblju dosegnuo 200 posto od ukupnog raspoloživog iznosa – napominju iz Ministarstva.
Poticaj za energetsku obnovu namijenjen je državnoj i lokalnoj administraciji u čijem su vlasništvu javne zgrade, ali i svim drugim vlasnicima nekretnina u kojima se odvijaju društvene djelatnosti, poput vjerskih zajednica i udruga civilnog društva.
Najniži raspoloživi iznos bespovratnih potpora za energetsku obnovu javnih zgrada je 80 tisuća, a najveći 40 milijuna kuna. Visina potpore, među ostalim, ovisi o osobinama projekta i indeksu razvijenosti općine ili grada na kojem se javna zgrada nalazi.
Veliki interes za bespovratnu pomoć u energetskoj obnovi u Ministarstvu, među ostalim, objašnjavaju dobro organiziranoj kampanji koja je provedena kroz 84 javna događanja uz učešće 2400 potencijalnih korisnika potpora. U Ministarstvu puno očekuju od zacrtanog natječaja za energetsku obnovu obiteljskih kuća.
- S obzirom na to da je tek sredinom 2018. donesena uredba koja nam omogućava da privatnim korisnicima dodijelimo subvencije za energetsku obnovu, postoji velika vjerojatnost da ćemo biti prva zemlja u Europskoj uniji koja će realizirati taj ambiciozan projekt – ističu u resornome ministarstvu.
Bespovratni poticaji za energetsku obnovu mogu se dobiti kako za same radove na nekretninama, tako i za pripremu projektne dokumentacije, energetskog pregleda zgrade te ishođenja pripadajućih certifikata.