Prema informacijama iz Bijele kuće, koje je prenio Financial Times, određeni proizvodi bit će izuzeti iz najavljenih recipročnih tarifa predsjednika Donalda Trumpa. Među njima su energenti i minerali koji nisu dostupni u SAD-u, zlatne poluge te određena roba na koju je Trump već ranije uveo carine, poput čelika, aluminija i automobila. Također, proizvodi poput bakra, farmaceutskih proizvoda, poluvodiča i drvene građe, za koje je Trump najavio zasebne carine, također su izuzeti iz ovih tarifa.
Koji su razlozi za izuzeće ovih proizvoda?
Kada je riječ o energentima i mineralima koji nisu dostupni u SAD-u, uvođenje tarifa na te proizvode moglo bi negativno utjecati na domaću industriju i gospodarstvo.
Iako Sjedinjene Američke Države posjeduju znatne prirodne resurse, za niz ključnih sirovina i energenata i dalje su snažno ovisne o uvozu. Upravo zato Bijela kuća najavila je kako će neki proizvodi biti izuzeti iz najnovijeg paketa recipročnih tarifa – među njima energenti i minerali koji nisu dostupni u SAD-u ili ih nema u dovoljnim količinama.
Među njima je uranij, ključan za američku nuklearnu energiju, čija se domaća proizvodnja posljednjih godina gotovo ugasila. Najveći udio dolazi iz Kazahstana, Kanade i Australije. Rijetki zemni elementi (REE), nužni za proizvodnju elektronike, sofisticiranih magneta i obrambenih sustava, također dolaze gotovo isključivo iz Kine, koja dominira globalnim tržištem.
Prirodni grafit, neophodan za litij-ionske baterije, također se gotovo u potpunosti uvozi iz Kine, budući da SAD nema vlastitu komercijalnu proizvodnju.
Kobalt, još jedan ključni materijal za baterije, najviše stiže iz Demokratske Republike Kongo, dok se obrada i prerada uglavnom odvija u Kini.
Litij, koji se koristi za baterije u električnim vozilima i prijenosnoj elektronici, dijelom se proizvodi u SAD-u (Nevada), ali se i dalje velik dio uvozi iz Čilea, Argentine i Australije.
Nikal, potreban za proizvodnju nehrđajućeg čelika i baterija, dolazi pretežno iz Kanade, Australije i Filipina. Antimon, metal koji se koristi u vojnim tehnologijama i plamenootpornim materijalima, SAD gotovo u cijelosti uvozi iz Kine. Premda u SAD-u postoje rudnici, bakar se u sve većoj mjeri uvozi, a glavni izvori su Čile, Meksiko i Peru.
Strateška važnost
Zbog njihove strateške važnosti i nemogućnosti zamjene domaćom proizvodnjom, ovi su resursi izuzeti iz Trumpovih novih tarifa kako bi se izbjeglo narušavanje opskrbnih lanaca i dodatno poskupljenje ključnih industrijskih komponenti, slažu se ekonomski analitičari.
Zlato se, pak, tradicionalno smatra sigurnim utočištem u vremenima ekonomske nesigurnosti. Najava novih tarifa izazvala je rast cijena zlata na rekordne razine jer investitori traže sigurnost u ovom plemenitom metalu. I premda se zlatne poluge u SAD-u proizvode, i to uglavnom u saveznim državama poput Nevade i Aljaske, Sjedinjene Države i dalje uvoze značajne količine zlata.
Prema službenim podacima američke Carinske uprave, najveći izvoznici zlatnih poluga prema SAD-u su Švicarska, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i Meksiko. Švicarska, kao globalno rafinersko središte, od posebne je važnosti jer u njoj zlato iz cijelog svijeta biva pročišćeno i potom preusmjereno na ključna tržišta, uključujući američko. Švicarskoj je Trump inače uveo izrazito visoke carine od 31 posto.
S druge strane, čelik i aluminij već su podložni carinama od 25 posto koje je Trump ranije uveo kako bi, kako kaže, zaštitio domaću industriju. Uvođenje dodatnih tarifa na te proizvode smatralo bi se redundantnim i moglo bi dodatno opteretiti američke proizvođače koji ovise o uvozu ovih metala.
Za bakar, farmaceutske proizvode, poluvodiče i drvenu građu, Trumpova administracija planira uvesti specifične carine.
Komentari
0