Hrvatski turizam gubi smisao

Inozemna radna snaga je privremeno rješenje: 'Radnike trebamo vratiti dobrim plaćama'

'Nije dovoljno da ih poslodavci eksploatiraju, već moraju raditi i za one radnike koji su na broju'
Ilustracija, konobar na plaži
 Profimedia, Marka

Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije danas je u Puli kritički progovorilo o daljnjem povećanju kvota za uvoz radne snage u turizmu iako su svjesni da tih radnika itetako i dalje nedostaje. Predsjednica tog sindikata Marina Cvitić smatra da bi hrvatska Vlada prije svega trebala zaustaviti odlazak hrvatskog radništva u inozemstvo i one koji su otišli bi trebala vratiti povoljnim poslovnim prilikama i dobrim plaćama. Inače, čitav smisao hrvatskog turizma se gubi, smatra ona.


- Alarmantan je podatak da je 500.000 radno aktivnih radnika odselilo iz Hrvatske. Taj trend se nastavlja, a Vlada RH ne čini ništa da se zaustavi raseljavanje hrvatskih građana. U isto vrijeme uvozimo strane radnike. Vlasnici turističkih kompanija, ali ne samo turističkih, jer sve smo prodali što nismo uništili, su u pravilu stranci, radnici su stranci, profit odlazi u strane države, plaće odlaze u strane države, zakone i pravila nam postavlja EU… Postavlja se pitanje da li nama treba država ako imamo sve manje hrvatskih građana; sav višak novaca izlazi iz Hrvatske, a normativne akte nam donosi EU? Čemu, pita se Cvitić. Upozorava da strana radna snaga koja je došla ovog ljeta raditi u hrvatskom turizmu nije najkvalitetnija te da su često domaći radnici ljuti jer smatraju da oni imaju bolje uvjete.


- Domicilni radnici u pravilu moraju plaćati svoj topili obrok, a onima koji su na smještaju kod poslodavca sve je besplatno: 3 obroka, smještaj, naknada prijevoza iz mjesta stanovanja i povratka, rekreacija. U pravilu prvi se zapošljavaju i rade do kraja sezone, daju im se veće plaće. I zato ne čudi što dolazi do incidenata, ili se situacija zagrijava do usijanja i samo je pitanje kada će eksplodirati. I dok donekle domicilno stanovništvo ima visoki stupanj tolerancije prema hrvatskim radnicima, taj je prag prema stranim radnicima niži. A ako se usput dešava, a dešava se jako često, da se radi o radnicima koji niti znaju niti žele raditi, već radom na Jadranu vide mogućnost besplatnog ljetovanja, onda ne čudi nezadovoljstvo radnika. Nije dovoljno da ih poslodavci eksploatiraju, već moraju raditi i za one radnike koji su na broju, a posao ne odrađuju, tvrdi čelnica ovog sindikata.
Smatra da je rješenje smanjenje PDV –a u turizmu na 10 posto. Tada će se, vjeruje, stvoriti uvjeti za veće plaće što bi ponovno moglo privući domaće radnike da se vrate raditi u hrvatski turizam.


- Za ovo stanje koje je zaista alarmantno podjednako su krivi i poslodavci i Vlade RH . I zato predlažem da ministar turizma, odnosno Vlada RH prihvati izazov koje nude poslodavci. Naime, predsjednik Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić bacio je rukavicu i predložio da se smanji PDV na turizam na 10 posto, a poslodavci će jednokratno povećati plaće 30% i te ih kontinuirano podizati između pet i sedam posto tijekom sljedećih tri do pet godina. Ako govori istinu, takve mjere zasigurno bi pridonijele zaustavljanju iseljavanja radnika, ali i povećanoj potrošnji koja bi punila budžet koja zbog smanjivanja PDV-a u konačnici ne bi bio u gubitku, ističe Cvitić.
Inače, prosječna plaća u turizmu za prošlu godinu iznosi 5.175 kuna, a za prvih tri mjeseca 5.253 i za 18 posto je niža u odnosu na prosjek države. Cvitić veli da su ove godine velike hotelske kuće dizale plaće radnicima, ali da to još uvijek nije dovoljno.


- A kada gledamo u samom odjelu prehrane i usluživanja onda je taj prosjek još i niži, odnosno za prošlu godinu iznosi 4.175 kuna, a za prva tri mjeseca ove godine 4.254 što je 34 posto ispod prosjeka države. Ove godine tj. prosjek neće ni rasti ili će rasti neznatno, jer u pravilu svi poslodavci koriste neoporezivi iznos što im je omogućila Vlada i onda dolazimo do zaključka da se masa za primanja radnika povećala svega 2 do 3 posto. Isplata neoporezivog dijela od 5.000 kuna u godišnjim primanjima niže plaćenih radnika iznosi i do 10 posto, što je za takve radnike dobro, ali to ne ide u prosjek za mirovinu, ali ni drugih naknada, a u pravilu su vezana za prisustvo na radu. Takav vid povećanja materijalnih prava radnika je dobar, ali mislim da su poslodavci sada uštedili i sigurno su mogli dati više od onoga što su dali, zaključuje predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. listopad 2024 16:41