PROCJENA EUROSTATA

Inflacija u eurozoni dosegnula je rekordnu razinu, naročito brinu brojke iz Njemačke

Objava inflacije uslijedila je nakon prognoza vodećih think tankova koje oslikavaju sumornu sliku Njemačke

Prizor iz Berlina

 John Macdougall/Afp

U rujnu je inflacija u eurozoni dosegla je novu rekordnu razinu od deset posto, pokazuje prva procjena Eurostata, što pojačava očekivanja da će Europska središnja banka idućeg mjeseca značajno povećati kamatne stope. Godišnji rast cijena u kolovozu u eurozoni je iznosio 9,1 posto. No, osobito zabrinjava snažan rast inflacije u Njemačkoj koja je s 8,8 posto u kolovozu prošlog mjeseca dosegla 10,9 posto.

Kako je objavio njemački statistički ured Destatis, na stopu inflacije u rujnu vjerojatno je utjecalo ukidanje subvencije za gorivo i karte za javni prijevoz od 9 eura. Njemački kancelar Olaf Scholz objavio je u četvrtak nove planove, energetski paket pomoći vrijedan 150-200 milijardi eura, uz obećanje da će "učiniti sve da cijene padnu".

Objava inflacije uslijedila je nakon prognoza vodećih think tankova koje oslikavaju sumornu sliku Njemačke. "Visoka cijena energije je vodeći čimbenik koji tjera Njemačku prema recesiji", rekao je Torsten Schmidt, voditelj ekonomskih istraživanja u RWI think tanku.

Rast cijena u eurozoni i dalje predvode baltičke zemlje, a najveća stopa u rujnu zabilježena je u Litvi, čak 22,5 posto.

Uz visoke cijene energije, inflaciju i dalje potiču nestabilne cijene hrane, ali uvelike zahvaća i sve druge sektore, od usluga do industrijske robe.

"Pokazatelji inflacije za rujan su vrlo neugodni, pri čemu je ubrzavanje vidljivo u svim kategorijama. To jasno upućuje na još jedno povećanje kamatnih stopa Europske središnje banke za 75 baznih poena u listopadu, rekao je za Reuters ekonomist ING-a Bert Colijn.

Temeljna inflacija, koja ne uključuje hranu i energiju, također je skočila na novi maksimum, s 5,5 na 6,1 posto. Cijene energije su u porasle za 41 posto u odnosu na godinu prije, a hrana 13 posto.

Iako je do sljedećeg sastanka ECB-a još gotovo mjesec dana, mnoštvo kreatora politike već je iznijelo argumente za još jedno povećanje kamatne stope od 75 baznih bodova, nakon što je to već učinila u dva navrata. Tako bi do kraja godine depozitna stopa za banke dosegla oko dva posto, a potom na oko tri posto sljedećeg proljeća.

"Dvoznamenkasta stopa rasta ukupne inflacije, kao i alarmantan rast temeljne inflacije, ne ostavljaju ECB-u drugu opciju osim da nastavi povećavati kamatne stope, unatoč lošim ekonomskim izgledima", rekao je Ken Wattret iz S&P Global Market Intelligencea. "ECB si ne može dopustiti da razočara."

Europski odbor za sistemske rizike, pak, upozorio je u četvrtak na "savršenu oluju" koja bi mogla dovesti u pitanje financijsku stabilnost, budući da su poduzeća i kućanstva koji se tek trebaju oporaviti od pandemije sada suočeni s novim udarom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2022 00:40