‘POSTPANDEMIJSKI‘ BUM

Inflacija jača, štednja je sve nesiplativija: Građani se okreću potrošnji i ulaganju

Potrošnja je u drugom kvartalu skočila 18,4 posto, a kamate na štednju gotovo na nuli
Boris Vujčić i Zdravko Marić
 Bruno Konjevic/Cropix

Banke nastavljaju višegodišnji trend smanjivanja kamata na depozite, a onda i na kredite. Nacionalna referentna stopa (NRS), prosječni trošak financiranja banaka i ujedno indeks za određivanje promjenjivog dijela kamatne stope u ugovorima o potrošačkim kreditima, navodi HNB, smanjena je i u drugom tromjesečju, "nepromijenjenom dinamikom". Kunski i eurski indeksi niži su za 0,01 ili 0,02 postotna boda, kao i u prethodnom tromjesečju. Tako dva najzastupljenija indeksa u ugovorima o potrošačkim kreditima iznose 0,11 posto (6M NRS1 HRK) i 0,10 posto (6M NRS1 EUR). Od početka primjene NRS-a krajem 2012. godine, to je već sedamnaesti put kako se smanjuje.

Dok će nastavak tog trenda donijeti dodatnu uštedu klijentima banaka koji imaju kredite, oni koji u bankama drže štednju suočeni su s daljnjim smanjenjem kamata na depozite, koje su ionako već blizu nule. Imajući u vidu i rast inflacije, koja je u srpnju dosegnula 2,8 posto, realna kamatna stopa još je dublje zaronila u minus.

Oporavak kredita

Do početka 2018. godine prosječne kamatne stope na dugoročne depozite stanovništva bile su na razini od gotovo dva posto, ali proteklih nekoliko godina domaće su banke ubrzano smanjivale troškove i sada su već sasvim blizu nule. Ubrzanom smanjivanju kamata na štednju u prilog je svakako išla i činjenica da su od početka korone banke zatrpane depozitima dok im je oporavak kredita vrlo umjeren.

U prvoj polovici ove godine štedni i oročeni depoziti zabilježili su blagi pad, ali zato ubrzano raste iznos novca koji na računima stoji neoročen. "Depozitni novac" u pola se godine povećao za 12,6 milijardi kuna ili 10 posto. Kako objašnjavaju analitičari RBA, to je posljedica nastavka razdoblja niskih kamatnih stopa na oročenu štednju "te razmjerno male sklonosti ulaganja u alternativne financijske instrumente".

S obzirom na rast plaća i zaposlenosti, kao i uspješnu turističku sezonu, može se očekivati je da će raspoloživi dohodak građana i dalje rasti. Ostaje vidjeti u kojoj će ga mjeri i dalje pohranjivati u banke, unatoč tome što to postaje sve manje isplativo, te koliko će se prelijevati u povećanu potrošnju i alternativna ulaganja. Imajući u vidu daljnje ublažavanje epidemioloških mjera, kao i nastavak rasta potrošačkog optimizma, očekivanja su da će potrošnja ove godine biti vrlo snažna. U HNB-u procjenjuju da bi mogla biti i snažnija od rasta dohotka, pa bi se stopa štednje trebala smanjiti u odnosu na prošlu godinu.

Potrošnja kućanstava u drugom kvartalu, kako je pokazala struktura rasta BDP-a, zabilježila je rast od čak 18,4 posto. Na to su već upućivali i podaci o prometu u maloprodaji koji je u razdoblju od travnja do lipnja realno porastao više od 19 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, navode analitičari RBA.

Postpandemijski potrošački bum prisutan i u drugim zemljama, očito je, neće mimoići ni Hrvatsku, pa bi se i štednja akumulirana tijekom pandemije mogla početi topiti.

Krediti APN-a

Oni malo skloniji riziku pomalo se vraćaju ulaganju u investicijske fondove. Njihova imovina, pokazuju posljednji podaci Hanfe, u lipnju je iznosila 20,7 milijardi kuna, što znači da je od početka pandemije porasla oko 4 milijarde kuna. Ipak, još nije dosegla pretpandemijski iznos od oko 23 milijarde kuna. Stoga kao najprivlačniji izbor za ulaganje i dalje ostaju nekretnine, osobito imajući u vidu neočekivane zarade u turizmu i povećan interes za taj sektor. To bi moglo dodatno povećati cijene nekretnina na obali. Za razliku od prijašnje prakse kada se dio prihoda od turizma prelijevao u stanove u Zagrebu, podaci HNB-a upućuju da više nema toliko puno kupaca s obale u kontinentalnom dijelu, u kojem cijene nekretnina mahom diktiraju subvencionirani krediti APN-a. No, u ovoj se godini očekuje samo jedan krug tih kredita, za razliku od prošle, kada su bila dva, pa i lagano usporavanje rasta stambenih kredita koji su dosegnuli stopu od 10 posto. To bi trebalo smanjiti i pritisak na rast cijena nekretnina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 03:39