Industrijska proizvodnja u lipnju pala osmi mjesec zaredom. Najviše stradala tri sektora

U Hrvatskoj je u lipnju industrijska proizvodnja bila 1,8 posto manja u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je već osmi mjesec zaredom kako je pala, ali sporije nego mjesec dana prije.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak da je industrijska proizvodnja u lipnju porasla 7,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na lanjski lipanj pala 1,8 posto.

To je već osmi mjesec zaredom kako je proizvodnja pala, ali znatno sporije nego mjesec dana prije, kada je potonula 12,4 posto, što je bio njezin najveći pad od recesijske 2009. godine.

"Obujam industrijske proizvodnje usporio je s godišnjim stopama pada koje kontinuirano datiraju još od studenog prošle godine", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Pad proizvodnje u lipnju na godišnjoj razini zabilježen je u tri od pet sektora, a najviše, 16,4 posto, u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju. S padom od 4,7 posto slijedila je proizvodnja kapitalnih proizvoda, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju pala za 4 posto.

Proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je, pak, za 2 posto, dok je proizvodnja energije na godišnjoj razini stagnirala.

„Snažan pad industrijske proizvodnje posljedica je epidemioloških mjera u namjeri da se obuzda pandemija COVID-19, odnosno nemogućnosti da se u većini djelatnosti industrijska proizvodnja obavlja na uobičajen način”, navode analitičari RBA.

U prvih šest mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja pala za 6,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

„Mjeseci pred nama mogli bi donijeti blagi oporavak zbog baznog učinka, pada zaliha u prethodnom razdoblju te polaganog oporavka potražnje i normaliziranje situacije. Ipak, sasvim je izgledno da će na razini cijele godine obujam industrijske proizvodnje biti zamjetno niži u odnosu na 2019. godinu.”, zaključuju analitičari RBA.

Podaci najavljuju oštar pad gospodarstva u drugom kvartalu

Oštar pad proizvodnje posljedica je mjera usmjerenih na sprječavanje širenja koronavirusa, koje su stupile na snagu u drugoj polovici ožujka, dok je popuštanje tih mjera započelo krajem travnja.

Te su mjere usporile rast gospodarstva već u prvom tromjesečju, pa je bruto domaći proizvod (BDP) porastao samo 0,4 posto na godišnjoj razini, najsporije od trećeg kvartala 2014. godine

U drugom tromjesečju očekuje se oštar pad gospodarstva, a potom i recesija, odnosno pad gospodarstva dva tromjesečja zaredom.