Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u listopadu pala za 2,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je već četvrti mjesec zaredom kako je u silaznoj putanji, premda je pad nešto manji nego mjesec dana prije.
Prema u četvrtak objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), industrijska je proizvodnja u listopadu porasla za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na listopad prošle godine pala za 2,4 posto.
To je nešto manji pad nego mjesec dana prije, s obzirom da je u rujnu proizvodnja potonula 2,6 posto na godišnjoj razini, što je bio njezin najveći pad od siječnja 2015. godine.
Od kraja prošle godine industrijska je proizvodnja vrlo nestabilna, pa je u 10 od posljednjih 12 mjeseci zabilježila pad na godišnjoj razini. U tom je razdoblju proizvodnja porasla samo u veljači i lipnju.
U listopadu je na godišnjoj razini najviše potonula, za 18,7 posto, proizvodnja kapitalnih proizvoda, a slijedila je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, s padom od 9,5 posto. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju oslabila je, pak, za 1,5 posto. S druge strane, proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je za 4,6 posto, dok je proizvodnja energije ojačala 3,3 posto.
"Prerađivačka industrija, s udjelom od oko 80 posto u ukupnoj proizvodnji, i četvrti je mjesec za redom zabilježila negativnu stopu, koja je u listopadu ubrzala na 3,5 posto. Unutar prerađivačke industrije, proizvodnja prehrambenih proizvoda također bilježi negativne godišnje stope od srpnja ove godine“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
U 2018. moguć prvi pad proizvodnje od 2013.
U prvih deset mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja bila za 0,5 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju.
Ako se i u iduća dva mjeseca nastavi pad proizvodnje, to bi značilo da će u ovoj godini zabilježiti negativnu izvedbu po prvi put od 2013. godine. Lani je industrijska proizvodnja porasla za 1,9 posto. Analitičari RBA kažu da nastavak pada industrijske proizvodnje i u listopadu odražava nisku i stagnantnu konkurentnost.
„U uvjetima rastuće potražnje - inozemne i domaće - jasno je da nisu iskorišteni potencijali izvoznog tržišta, a da se dio domaće potražnje zadovoljava uvozom. Razlozi leže u strukturi i konkurentnosti industrije koje je u pojedinim djelatnostima oslonjena na nekoliko poduzeća koje onda u slučaju nastupa negativnih rizika imaju razmjerno veliki utjecaj na cjelokupnu industriju. Izvori takve situacije i trendova su kompleksni i, osim naslijeđa, odražavaju strukturne probleme gospodarstva počevši od poslovnog okruženja, otvorenosti investicijama, obrazovnog sustava itd.“, zaključuju analitičari RBA.