Indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta pokazao je da je u prvih šest mjeseci ove godine manje oglasa za 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što upućuje na blago smanjenje potražnje za radom u Hrvatskoj. Taj se indeks zove OVI, a razvijen je na Ekonomskom institutu Zagreb u suradnji s portalom MojPosao.
Najveće povećanje broja oglasa na godišnjoj razini zabilježeno je u zanimanjima skladištar, ugostitelj, dizajner te frizer, dok je najveće smanjenje opaženo kod vozača, kuhara, auto servisera i građevinskih radnika. Iako se u većini objavljenih oglasa u lipnju nije navodilo traženo radno iskustvo, tamo gdje se ono navodilo najčešće se tražilo radno iskustvo do pet godina. Slično je i s oglasima u kojima su poslodavci odabrali i umirovljenike kao potencijalne zaposlenike. Zabilježen je vrlo mali broj takvih oglasa, tek jedan posto od ukupnog broja oglasa, dok je najtraženije zanimanje u tim oglasima ono vozača ili dostavljača, a slijede ga prodavač i medicinska sestra.
Kako su objavili na Ekonomskom institutu, prema desezoniranim podacima OVI je u prva četiri mjeseca ove godine kumulativno porastao za 10,2 posto u odnosu na kraj 2018. godine. Međutim, i u svibnju i u lipnju zabilježen je pad na mjesečnoj razini koji je u lipnju iznosio -2,7 posto u odnosu na prethodni mjesec te -8,7 posto na godišnjoj razini.
“S obzirom na to da makroekonomski podaci dostupni za travanj pomoću kojih je izračunat CEIZ indeks predviđaju značajno ubrzavanje godišnje stope rasta realnog BDP-a u drugom tromjesečju, informacije o potražnji za radom koje su nam dostupne za čitavo drugo tromjesečje sugeriraju da je ubrzanje ekonomskog rasta prema kraju tromjesečja ipak malo posustalo, što znači da bi i stopa rasta BDP-a mogla biti nešto niža od najavljene”, objavili su na Ekonomskom institute Zagreb.
U odnosu na lipanj 2018. godine, blago se smanjio udio oglasa u kojima se tražila srednja stručna sprema, dok se istovremeno povećao udio oglasa koji nude ugovor na neodređeno. Što se geografske raspodjele poslova tiče, najveći broj oglasa odnosio se na središnju Hrvatsku koja je u lipnju imala i najmanji negativan doprinos ukupnom padu broja oglasa na godišnjoj razini.