Ina se želi vratiti biznisu koji joj je nekad ubirao prihod od pola milijuna dolara dnevno! Istražili smo što se događa

Iako se nakon nedavnog posjeta ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana Siriji u javnosti pokušao stvoriti dojam da je povratak Ine istraživanju nafte i plina u toj državi vrlo izgledan u kratkom roku, iz izvora dobro upućenih u hrvatsko-sirijske razgovore doznajemo kako je zasad riječ o preliminarnim dogovorima koje još treba dobro razraditi.

- Obje strane su za suradnju i to je sada najvažnije. Dio dogovora koji je postignut u Siriji netočno je interpretiran u javnosti. Nije dogovoreno da Ina i sirijski General Petroleum Company osnuju zajednički tim koji će istražiti stanje naftnih polja koje je Ina napustila 2011., kako je dio medija izvjestio. Točno je da su obje strane iskazale volju za suradnju i provedbu zajedničke tehničko-financijske revizije kojom bi se trebalo utvrditi stanje imovine i polja u Siriji - kažu naši izvori. Zajedno s ministrom Grlićem Radmanom, podsjetimo, hrvatsku delegaciju u Siriji činili su i predstavnici Ine i Agencije za ugljikovodike radi, kako se navodi u priopćenju MVEP, jačanja energetske suradnje.

Na pitanje što su predstavnici Ine dogovorili u Siriji, iz naše najveće kompanije odgovoreno nam je da se ‘delegacija Ine sastala s predstavnicima sirijskog energetskog sektora, uključujući i ministra energetike te direktora sirijske nacionalne naftne kompanije, General Petroleum Company.‘

- Ina izražava zadovoljstvo što su se stvorili uvjeti koji su doveli do mogućnosti vođenja razgovora o otvorenim pitanjima, poslovnim mogućnostima i potencijalnim prilikama na sirijskom tržištu. Prošlotjedni susret je bio tek prvi korak prema mogućem nastavku poslovanja u Siriji, čemu pristupamo proaktivno i s optimizmom - poručuju iz naše najveće kompanije.

Premudra odluka

Ina je, podsjetimo, s istraživanjem mogućih nalazišta plina i nafte u Siriji započela 1998., s crpljenjem nafte u ljeto 2005., a s eksploatacijom plina krajem 2006.. Do političke odluke da napusti Siriju, Ina je prijavila šest komercijalnih otkrića nafte i plina u bloku Hayan, u tamošnjim poljima Jihar, Al Mahr, Jazal, Palmyra, Mustadira i Mazrur. Iz sirijskih polja Ina je crpila oko 7550 barela nafte dnevno. Ako se potonji podatak iskaže u aktualnim burzovnim cijenama brenta sirove nafte, Ina je u Siriji dnevno ostvarivala prihod od oko 500 tisuća dolara.

Premudra odluka tadašnje Vlade Zorana Milanovića da se Ina zarad pritiska zapadnih saveznika na tada vladajući režim Bashara al-Assada u Siriji povuče iz istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u toj državi nije samo značila financijski gubitak za Inu i nacionalni energetski sistem koji se mjeri u stotinama milijuna dolara. Odluka o povlačenju Ine iz Sirije donesena je u trenutku kada je pri dovršetku bilo postrojenje Ine za prihvat ugljikovodika na sirijskim nalazištima koje bi znatno povećalo dobitke kompanije od tog posla.

Iako bi se iz činjenice da je trenutna vlast u Siriji na pozicije došla nakon svrgavanja Bashara al-Assada moglo zaključiti da će u Damasku pozitivno gledati na odluku Milanovićeve Vlade da se Ina povuče iz poslovanja u Siriji dok je na vlasti al-Assad, stvari, prema svemu sudeći, nisu tako jednostavne.

- Okolnosti oko napuštenih polja su i dalje složene i ne postoje brza rješenja - neslužbeno doznajemo od izvora u Ini. U svemu su bitan faktor vrijeme i gospodarski prioriteti Sirije, a oni su trenutno obnova infrastrukture porušene u građanskom ratu i modernizacija prometne infrastrukture kako bi zemlja mogla primiti inozemne investicije. Samo u zračnu luku Damask Sirija će, prema nedavno potpisanom ugovoru s izvođačima radova iz Azije i Europe, uložiti četiri milijarde doalra.