tržište kapitala

Imovina fondova istopila se za 19,3%, što ih je vratilo na razinu 2018.

Prosječni domaći ulagač sada je orijentiran prema obvezničkim fondovima, a stručnjaci smatraju da će se postupno povećati izloženost dionicama
 Daniel Roland/AFP

Godina u kojoj je vladala pandemija smanjila je vrijednost imovine domaćih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom za čak 4,4 milijarde kuna u odnosu na prethodnu godinu, odnosno 19,3 posto, objavila je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Imovina im sada iznosi 18,2 milijarde kuna pa bi se moglo reći da su otputovali u prošlost, na razinu na kojoj su bili 2018. godine. Građani i dalje dominiraju kao ulagači - drže 11 milijardi kuna, a ostatak institucionalni ulagatelji i poduzeća.

Blago negativan

I na godišnjim je prinosima 2020. godina ostavila trag. Pozitivne prinose imalo je 69, a negativne 27 fondova, no prosjek kaže da je u pitanju "blago negativan" prinos (-0,1 posto) koji je za devet postotnih bodova niži u odnosu na 2019. godinu. Negativne prinose najviše su ostvarili dionički fondovi koji drže 9,4 posto (1,7 milijardi kuna) ukupne neto imovine. U prosjeku su godinu završili s negativnim prosječnim prinosom od -2,32 posto i s vrlo širokim rasponom godišnjih prinosa između 24 aktivna fonda (od -18,13 posto pa do čak +20,88 posto). Obveznički fondovi, kojih ima 40 i drže više od tri četvrtine ukupne neto imovine ili 14,2 milijarde kuna, ostvarili su u prosjeku pozitivan prinos od 0,79 posto (s rasponom od -3,59 posto do +5,12 posto).

U društvu za upravljanje InterCapital kažu da je većina njihovih fondova nakon korekcija ostvarila pozitivne prinose na godišnjoj razini. Prosječni domaći ulagač sada je orijentiran prema obvezničkim fondovima, a smatraju da će se postupno povećati izloženost dionicama. Posebnu vrijednost vide u mješovitim fondovima koji kombiniraju obveznice i dionice u različitim omjerima jer će, u uvjetima rekordno niskih prinosa na obveznice, oni pružati odličan omjer rizika i prinosa. Hanfina kronologija pokazuje da se nakon izbijanja pandemije pa sve do kraja travnja dogodio nagli otkup udjela i oštar pad vrijednosti imovine od 31,2 posto (ukupno 7,2 milijarde kuna), a u ožujku je došlo i do naglog pada prosječnog prinosa od 6,9 posto. Tijekom svibnja i lipnja nastupilo je razdoblje usporavanja otkupa udjela, a od srpnja traje razdoblje postupnog rasta novih uplata, vraćanje manjeg dijela građana u fondove te osnivanja novih UCITS fondova. U tom se razdoblju neto imovina "oporavila" za 1,7 milijardi kuna, što znači da se drugi val pandemije nije negativno odrazio na raspoloženje. Pozitivan trend nastavljen je i u siječnju ove godine.

Doza strpljenja

"Najvažnija je poruka za investitore da je ulaganje u fondove dugoročno i potrebna je određena doza strpljenja. Svjedočili smo tome kako su tržišta krajem ožujka preživjela veliku korekciju u praktički svim klasama financijske imovine. Nakon što je došlo do stabilizacije epidemiološke situacije i uvođenja mjera za potporu ekonomske aktivnosti, tržišta su se brzo vratila na pretkrizne razine. Investitori bi na spomenutom primjeru trebali shvatiti da će teško 'uhvatiti' najbolji trenutak za investiranje ili izlazak iz investicije. Još jednom se pokazalo da je najkvalitetniji pristup investiranje na dulji period kako bi se smanjila volatilnost, tj. smanjio utjecaj eventualnih kraćih negativnih razdoblja", kaže predsjednik Uprave InterCapital Asset Managementa Ivan Kurtović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. siječanj 2022 22:50