Janaf je jedna od državnih kompanija o čijem poslovanju šira javnost zapravo malo zna, no interes za Janaf tijekom prošle godine znatno je porastao nakon što je u korupcijskoj "aferi Planinska" uhićen bivši čelni čovjek kompanije. Za svaku kompaniju na svijetu takav scenarij predstavlja svojevrstan šok, no ako je suditi prema poslovnim rezultatima Janafa za prošlu godinu, čini se kako ti događaji nisu naštetili Janafovom poslovanju. Kompanija je lani ostvarila rekordne prihode od 790 milijuna kuna, od kojih su dvije trećine ostvarene u poslovanju s inozemstvom, te pomalo nevjerojatnu maržu operativne dobiti od gotovo 68 posto. Janaf je, dakle, kratkoročno vrlo stabilan, no dugoročno kao i svim kompanijama u naftno-plinskom sektoru predstoji mu ozbiljan tranzicija i prilagaodba poslovanja prema niskougljičnom gospodarstvu.
Taj izazovan zadatak - održavanja stabilne razine temeljnog poslovanja paralelno s razvijanjem novih zelenih biznisa u znatnoj će mjeri potpasti pod odgovornosti Janafovog člana Uprave Vladislava Veselice. Veselica je na tu poziciju imenovan prošle godine nakon gotovo desetogodišnjeg staža u JANAF-u na različitim pozicijama u kompaniji, u koju došao s iskustvom rada u trgovačkom i bankarskom sektoru. U intervjuu za Jutarnji list Veselica govori o trenutnom stanju Janafa, te perspektivama te kompanije u budućnosti.
Iza JANAF-a je burna godina. U kakvom je stanju trenutno kompanija?
Zadovoljstvo mi je istaknuti kako kompanija odlučno posluje te smo stabilni i sigurni poslovni partner korisnicima naših usluga. No, stjecajem okolnosti 2020. je za JANAF bila izazovna godina u smislu poslovanja uslijed COVID-a 19 s kojim se suočilo cijelo svjetsko gospodarstvo te izvanrednih okolnosti uzrokovanih kaznenim postupcima protiv dijela menadžmenta Društva, a koji su u tijeku. No, usprkos reputacijskom riziku za poslovanje, nova Uprava Društva uspješno vodi tvrtku s jasnom vizijom, naglašenom brigom za zaposlenike te teži daljnjem podizanju kvalitete usluga za sve sadašnje i potencijalne partnere Društva. Rekordni revidirani financijski rezultati poslovanja od osnivanja JANAF-a daju relevantnu potvrdu tim aktivnostima usprkos brojnim izazovima s kojima se Uprava društva susreće, od globalne pandemije COVID 19, nepovoljnih tržišnih okolnosti jer je tržište u backwardationu i drugih čimbenika koji utječu na poslovanje, poput pada maloprodaje derivata u Hrvatskoj i okruženju. Ostvareni poslovni rezultati proizlaze iz rasta temeljne djelatnosti, a ključan iskorak ostvaren je u zadnjem kvartalu prošle godine optimizacijom investiranja i sklapanjem novih ugovora o transportu i skladištenju na međunarodnom tržištu. U 2020. godini, JANAF je po vodstvom nove Uprave i uz zalaganje svih zaposlenika i novog menadžmenta, uspio ostvariti rekordne prihode od 790 mil. kuna koji su za 10,6% veći u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te je ostvarena bruto dobit od 351,6 mil. kn. Usprkos svemu, želim naglasiti kako je nova Uprava uspjela smanjiti reputacijski rizik za Društvo tako da odjeci kaznenih postupaka nisu rezultirali poništenjem postojećih ugovora ili odustajanjem inozemnih partnera od sklapanja novih ugovora o skladištenju i transportu čime smo osigurali popunjenost većine kapaciteta na dulji rok. Uprava i novi menadžment ulaže izniman trud i napore da nas šira društvena i poslovan javnost prestane percipirati u svjetlu kaznenih postupaka koji su u tijeku, već kroz naše odlične poslovne rezultate i projekte koje uskoro namjeravamo započeti.
Vidimo da cijena nafte na svjetskim tržištima raste, što nije okolnost koja odgovara poslovanju Janafa. Kakve rezultate očekujete ove godine?
Nakon dužeg razdoblja, cijena nafte je očekivano porasla, a kako još uvijek s optimizmom gledam na globalno smirivanje pandemije u drugom dijelu godine i rast svjetskog gospodarstva, može se očekivati nastavak trenda. U segmentu skladištenja naši kapaciteti imaju visoku popunjenost jer su iznajmljeni na višegodišnji rok i tu očekujemo stabilne prihode, a tu su i ugovori iz segmenta transporta za što, također, očekujemo stabilno i neometano poslovanje. O ukupnim rezultatima i predviđanjima za 2021. još je prerano govoriti, no općenito možemo biti optimisti. U svakom slučaju razvidno je kako je nova Uprava dobrim poslovnim odlukama smanjila sve tržišne rizike do 2023. godine te utjecaj promjenjivosti cijena sirove nafte na svjetskim tržištima.
Temeljno poslovanje Janafa sastoji se od dva segmenta - transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata. Kakvom ocjenjujete dugoročnu perspektivu tog biznisa?
JANAF se dugi niz godina oslanjao većinom na prihode iz transporta nafte te je tek zadnjih desetak godina došlo do povećanja skladišnih kapaciteta, ali se usporedo s time, nažalost, nije dovoljno razvijao proaktivniji pristup prema potencijalnim partnerima. Kada sam 2014. došao na čelo Sektora komercijalnih poslova nije postojala vizija niti želja za proširenjem poslovanja na nova tržišta, želio sam to promijeniti i sa svojim timom napraviti iskorak u tom segmentu poslovanja. Prihodi i poslovanje bili su stabilni, ali malotko je razmišljao da bi se promjenom poslovne paradigme za manje od 10 godina mogao ostvariti rast prihoda od gotovo 200%. Novi pogled na poslovanje, prepoznavanje tržišnih prilika, ali i svojevrsna odvažnost, jer kako je tržište duže vrijeme bilo u backwardationu, vidi se koliko je bila dobra poslovna odluka da se u veljači 2020. organizira poziv za iskazivanje interesa za skladištenje sirove nafte koji smo poslali na 20 integriranih kompanija i globalnih trgovaca naftom. Osobno sam vodio pregovore i moram naglasiti da smo naposljetku uspješno prodali kapacitete za skladištenje do 2023. godine. S druge strane, temeljem današnjih tržišnih okolnosti, svatko bi na skladištenju gubio milijunske iznose u USD te ne bi postojao gotovo nikakav interes za skladištenjem. Temeljem činjenice da prihod od skladištenja doseže gotovo do 50% u ukupnim prihodima Društva, ne treba posebno naglašavati koliko bi bile negativne posljedice po poslovanje da na vrijeme nismo pokrenuli provođenje poziva. U proteklih 18 godina bilo je i dobrih, ali i loših tržišnih okolnosti (contango ili backwardtion), ali JANAF nikada u povijesti nije prelazilo prihod od 490 milijuna kuna do 2015. Promjenom u pristupu globalnim naftnih kompanijama i svjetskim trgovcima naftom, postupno smo dizali popunjenost kapaciteta i prihode što je naposljetku rezultiralo ostvarivanjem rekordnih rezultata.
U idućih 15 do 20 godina očekujemo neometano i sigurno poslovanje, a tome u prilog ide i činjenica da su svi naši partneri iz Slovačke, Češke, Mađarske i Srbije koji su spojeni na JANAF-ov naftovodni sustav uložili ogromna sredstva u svoje rafinerije, odnosno duboku preradu, a potvrda toga je i informacija da je zadnja rafinerija spojena na naš naftovodni sustav Rafinerija Rijeka započela prvu fazu investicije u duboku preradu. Stoga sa sigurnošću mogu predvidjeti stabilno poslovanje vezano za temeljnu djelatnost u dužem vremenskom razdoblju.
Koliko je Janafov biznis diversificiran u pogledu poslovnih partnera. Tko su vaši najveći klijenti?
JANAF je u proteklim godinama kroz okvirne ili obvezujuće ugovore uspostavio suradnju s ključnim globalnim igračima u trgovini sirove nafte kao što su Vitol, Trafigura, Unipetrol, ENI, BP i dr. te smo u komunikaciji sa svim potencijalnim partnerima, vertikalno integriranim naftnim kompanija i globalnim trgovcima naftom. Trenutno imamo sklopljene ugovore za skladištenje nafte s Agencijom za ugljikovodike, INA-om, MOL-om, Glencore-om, Petraco-om, Litasco-om SA i BP-om te ugovore za transport nafte s INA-om, MOL-om i NIS-om, kao i za skladištenje naftnih derivata s Agencijom za ugljikovodike i Croduxom. Također imamo frame ugovor s Unipetrolom za transport i skladištenje.
U široj javnosti često se može čuti tvrdnja kako je Janaf monopolist. Kako to komentirate?
JANAF nikako nije monopolistička kompanija, to je predrasuda. Ne slažem se s tom tezom jer jedna trećina prihoda Društva dolazi od transporta sirove nafte korisnicima kojima je JANAF isključivi dobavni pravac. U ostalim područjima transporta i skladištenja sirove nafte i derivata JANAF ima ogromnu konkurenciju u naftovodnim sustavima poput južnog kraka Družbe, TAL-a i čeških rafinerija, a u skladištenju Vopak koji samo u Rotterdamu ima preko 3 mil. m2 skladišnih kapaciteta za sirovu naftu i derivate, Vitol grupu koja na području Mediterana kroz svoje društva kćeri ima preko 3,5 mil. m2 skladišnog prostora i dr. Stoga zasigurno ne možemo govoriti o monopolističkom položaju. Uz to naftovodni sustav JANAF-a je posebna, kritična infrastruktura te ju kao takvu treba sagledavati, a uz to u zakonodavstvu EU naftovodi generalno nisu regulirani kao prirodni monopoli.
Tko su vam najveći poslovni konkurenti?
JANAF gotovo 50% prihoda iz skladištenja stječe na međunarodnom mediteranskom spot tržištu na kojem se susreće s jakom konkurencijom iz Izraela, Cipra, Italije, Španjolske, Francuske i zemalja afričkog mediteranskog bazena. Svi u tom „bazenu“ su naša konkurencija. No, ponovit ću kako suradnja, ugovori, s globalnim integriranim naftnim kompanijama i trgovcima naftom pokazuju ugled koji imamo na mediteranskom spot tržištu nafte te dokazuju kako primjenjujem najviše standarde u pružanju naših usluga.
Prošle godine se u domaćoj javnosti puno raspravljalo o angažmanu Janafa na poslu transporta nafte sa hrvatskih polja u rafineriju u Mađarskoj. Postoji li mogućnost da se tehnološki omogući transport te nafte u riječku rafineriju?
Mišljenja sam da je javnost dovoljno dobro upoznata s predmetnim okolnostima, a ističem kako Društvo isključivo posluje u interesu svojih vlasnika, točnije Republike Hrvatske kao većinskog vlasnika, ali i svih drugih dioničara. Mi kontinuirano ulažemo u modernizaciju naftovodno-skladišnog sustava s ciljem unapređenja naših usluga, a za transport nafte u smjeru Sisak-Omišalj potrebno je izvesti zahvate na tehnološkom sustavu JANAF-a. Modernizacija sustava provodi se u interesu ekonomske isplativosti za Društvo i korisnike sustava poštujući najviše tehničko-tehnološke standarde kako bi sustav i nadalje bio suvremen, održavan, siguran, ekonomičan, odnosno u skladu s našom misijom i vizijom.
Nedavno ste najavili početak iskoraka Janafa prema zelenoj energiji. Možete li nam reći nešto više o tome?
Već neko vrijeme fokusirani smo na osmišljavanje i početak provedbe dugoročne niskougljične razvojne strategije do 2050. godine s ciljem ostvarivanja novih prihoda i nove dodane vrijednosti od ulaganja u obnovljive izvore energije te druge kompatibilne i profitabilne djelatnosti. U tijeku je pozivni natječaj prema nekoliko najvećih svjetskih konzultantskih tvrtki za pružanje usluga strateškog savjetovanja pri izradi dugoročne razvojne strategije, a njihov doprinos očekuje se prvenstveno u primjeni najboljih, najučinkovitijih i tehnološki najmodernijih globalnih iskustava u budućim projektima JANAF-ove zelene tranzicije, naročito imajući u vidu da odabrani projekti trebaju ispunjavati uvjete za financiranje iz europskih fondova kao što su Inovacijski fond i Europski zeleni plan. Također, započeti su razgovori s Hrvatskom elektroprivredom d.d. i Agencijom za ugljikovodike oko identificiranja potencijalnih projekata u obnovljive izvore energije, a u tijeku je izgradnja četiri integrirana solarna fotonaponska sustava na krovovima objekata na našim terminalima Zagreb-Žitnjak, Sisak, Omišalj i Virje, od kojih je fotonaponski sustav na terminalu Zagreb-Žitnjak nedavno pušten u rad. Sve su to tek početni koraci, ali bitni i značajni za početak diverzifikacije poslovanja prema zelenoj tranziciji.
Gdje vidite mogući prostor za razvoj Janafovog biznisa u sektorima obnovljive energije i klimatski prihvatljivih tehnologija?
Smjer poslovanja pokazat će nova razvojna strategija, no već sada znamo da bi uz promišljeno investiranje, pazeći pritom na iznose takvih investicija, mogli ulagati u razvoj vjetro i solarnih elektrana te u druge kompatibilne i profitabilne nenaftne djelatnosti, npr. u IT sektor, a sve sukladno energetskoj strategiji Vlade RH i Zelenom planu EU. Interesantno je i područje geotermalne energije te smo u fazi pokretanja određenih procedura kako bi evaluirali mogući potencijal tog segmenta u bliskoj budućnosti. U kontaktu smo s globalnim financijskim investicijskim svjetskim bankama i institucijama, kao što su EBRD, JP Morgan i ostali, koje su izrazile interes za poslovnu suradnju.
Posebno bih istaknuo iznimnu suradnju s predsjednikom Uprave mr.sc. Stjepanom Adanićem s kojim odlučno surađujem provodeći aktivnosti isključivo u interesu JANAF-a i Republike Hrvatske, zaposlenika i svih dioničara. Mišljenja sam da JANAF prvenstveno čine naši zaposlenici koji imaju dovoljno znanja, sposobnosti i iskustva odgovoriti svim poslovnim izazovima te omogućiti transformaciju JANAF-a u energetsku kompaniju s većim volumenom konsolidiranih prihoda i većoj dobiti za sve dioničare.