Prosječna proračunska transparentnost lokalnih jedinica u Hrvatskoj je za 2023. iznosila 4,63 od mogućih 5, što je ujedno i najbolji rezultat od 2015. godine, objavio je u srijedu Institut za javne financije (IJF). Ipak, i ovaj put utvrđeno je da u ovom ciklusu jedna općina - Jelsa - nije objavila niti jedan ključni dokument, a osam je općina (Čeminac, Donji Kukuruzari, Karlobag, Novi Golubovec, Pojezerje, Sućuraj, Šestanovac i Vrbje) objavilo samo jedan proračunski dokument. Najmanje proračunskih dokumenata objavile su općine u Ličko-senjskoj županiji (četiri od pet), a općine Požeško-slavonske županije objavile su svih pet ključnih proračunskih dokumenata.
Deveti ciklus
Najnovije istraživanje provedeno je u razdoblju od studenog 2022. do travnja ove godine, pri čemu se na službenim mrežnim stranicama jedinica promatrala pravovremenost objave pet ključnih proračunskih dokumenata - izvještaja o godišnjem izvršenju proračuna za 2021. godinu, izvještaja o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2022. godinu, prijedlog proračuna za 2023., izglasani proračun i proračunski vodič za građane.
Razina transparentnosti kretala se od nule, za nijedan objavljen dokument, do pet, za sve objavljene dokumente.
Rezultati devetog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna lokalnih i regionalnih jedinica, donijeli su prosječnu ocjenu 4,63, za 2022. je, primjerice, za sve lokalne jedinice u Hrvatskoj iznosila 4,46, a za 2015. godinu, kada je objavljeno prvo istraživanje, bila je tek 1,75.
Voditeljica istraživanja Mihaela Bronić istaknula je da je cilj istraživanja koja su se provodila devet godina bio potaknuti javnost i lokalne jedinice da razmišljaju o transparentnosti proračuna te da se pravovremeno objavljuju proračunski dokumenti.
- Sada kada gotovo svi objavljuju svih pet dokumenata, to više nema smisla pratiti postojećom metodologijom - izjavila je Bronić. No, s obzirom na to da i dalje postoje jedinice koje nisu objavile sve dokumente, nada se da će se proračunska transparentnost nastaviti poboljšavati.
Prema istraživanju za 2023., županije su ostvarile prosječnu ocjenu 4,95, gradovi 4,83, a općine 4,55. Pritom je 95 posto županija, 85 posto gradova i 72 posto općina objavilo svih pet dokumenata.
Moguće sankcije
Predstavljajući rezultate, Simona Prijaković iz IJF-a istaknula je da, unatoč poboljšanju prosječne proračunske transparentnosti, zabrinjava što se još mnoge lokalne jedinice, njih 20 posto, ne pridržavaju Zakona o proračunu i ne objavljuju četiri obavezna proračunska dokumenta. Po njoj, tu se nameće pitanje mogućih sankcija za neobjavljivanje.
- Proračunska transparentnost nije sama sebi svrha - ključna je participacija građana - poručila je Prijaković.
Navela je i da proračunska transparentnost dovodi i do veće odgovornosti lokalnih jedinica, kao i efektivnije i efikasnije raspodjele sredstava, pri čemu je iznijela podatak da su u 2021. općine, gradovi i županije ukupno potrošili oko 50 milijardi kuna, što čini četvrtinu rashoda opće države. Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina smatra da ocjene koje su bolje iz godine u godinu ohrabruju.