Klimatske promjene, ograničeni kapaciteti obrade vinove loze i optimizacija ulaznih troškova glavni su razlozi da su vinari na kontinentu uz stručnu podršku znanstvenika počeli saditi hibridne sorte vinove loze. Radi se o otpornim sortama kojima nije potrebno nikakvo tretiranje, što pojednostavljuje obradu i smanjuje troškove s jedne strane, a s druge stvara podlogu za proizvodnju ekoloških vina.
Među najznačajnijim hibridnim sortama vinove loze, kako je u specijaliziranim medijima navela redovita profesorica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu Jasminka Karoglan Kontić, crne su sorte regent, cabente cortis, marechal fosh, leon millot, chancellor, monarch, a od bijelih sorata merzling, phoenix, orion, lisa, kozmopolita, bačka, johanniter, solaris, chardonel, traminete.
Unatoč tome što nije riječ o sortama čiste vinove loze, nego o hibridima - križancima vinove loze i drugih otpornih vrsta loza - u zakonodavstvu mnogih vinogradarskih zemalja smatraju se sortama vinove loze i kao takve polako ulaze na službene sortne liste.
Slijedom suradnje Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, odnosno redovitih profesora Jasminke Karoglan Kontić i Edija Maletića sa znanstvenicima europskih instituta, pokrenuti su projekti pod nazivom "Introdukcija i karakterizacija novih otpornih sorata vinove loze za ekološki uzgoj u uvjetima Zagrebačke županije" i "Introdukcija sorata vinove loze s otpornošću na gljivične bolesti prikladnih za područje Kutjevačkog vinogorja".
Neke od takvih sorti postale su preporučene unutar vinogradarske regije Zapadna kontinentalna Hrvatska, koja uključuje podregije Moslavina, Prigorje - Bilogora, Plešivica, Pokuplje te Zagorje - Međimurje, a u Slavoniji i Podunavlju to još nije slučaj.
Dakle, neke od tih sorti u sjeverozapadnoj su Hrvatskoj registrirane i od njih proizvedena vina nalaze se na tržištu. U Slavoniji i Podunavlju još nisu na popisu dozvoljenih sorti iako je procedura za njihovo uvrštenje pokrenuta. Stručnjaci i vinari vjeruju da bi ove sorte mogle polučiti dobre rezultate u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Prednosti su jeftiniji i puno lakši način obrade te pogodnost za ekološku proizvodnu, a nedostaci su to što su relativna nepoznanica kod potrošača i spor proces uvrštavanja u registar dozvoljenih sorti u zaštićenim vinogorjima. U svakom slučaju, to su vrlo zanimljive sorte za kontinentalni dio Hrvatske, gdje se vinogradi podosta tretiraju, gdje su veće površine i gdje postoji problem s radnom snagom.
Pogodne za ekološku proizvodnju
Uglavnom, navedene sorte pogodne su za ekološku proizvodnju i to je još jedna njihova velika prednost. Docent Josip Mesić s Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi napominje da u sklopu projekta požeški fakultet surađuje sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom.
- Na našem gospodarstvu već imamo posađeno 15-ak sorti vinove loze, od kojih smo, unatoč šteti od tuče, uspjeli njih pet, šest vinificirati. Od svake te sorte imamo zasađeno najmanje 50 trsova, što je dovoljno za vinifikaciju i praćenje. Velika prednost ovih sorti je to što njih ne treba tretirati zaštitnim sredstvima. Zato je način obrade isplatljiviji i puno jednostavniji. Vinogradar ima manje troškove od najmanje 1000 eura po hektaru. Važno je to što su površine zasađene ovim sortama izdvojene u odnosu na postojeće vinograde. Partimo, kušamo, degustiramo i uspoređujemo rezultate u svakoj fazi sazrijevanja vina. Zadovoljni smo što su i vinari koji su uključeni u projekt pristupili ozbiljno ovom projektu, tako da Soldo čak ima proizveden pjenušac od jedne od ovih sorti. Iako nije uključen u projekt, zadovoljni smo što je ove sorte posadio i poznati vinar Enjingi - pojašnjava docent Mesić.
On kaže da su reakcije ljubitelja vina koji su imali prigodu degustirati ova vina jako dobre. Neke od tih sorti stilski su jako slične graševini, tako da će i potražnja sigurno rasti.
- Najvažnije je da ih vinari prihvate, a mi radimo s vinarima koji imaju iskustvo i čija su vina prepoznata na tržištu. Mislim da će kod nas ta vina biti puno lakše prihvaćena i da će to ići puno lakše nego, recimo, u Francuskoj. Prednost su jednostavnija obrada i ekološki uzgoj. Što se tiče imidža, ova vina, zato što su nepoznata, mogu pripadati u srednju cjenovnu kategoriju, ali ako ih vinar dobro promiče i naglašava ekološku komponentu, onda može postići i dobru cijenu za njih. Prednost je jednostavnija i jeftinija obrada te potreba manjeg broja radnika za obradu - smatra Josip Mesić.
Iz Kutjevačkog vinogorja u projekt su uključeni Fakultet turizma i ruralnog razvoja u sklopu Veleučilišta u Požegi te vinari Krauthaker, Soldo i Galić, a izvan projekta određenu površinu u suradnji s mađarskim stručnjacima zasadio je Ivo Enjingi.
Poznatom kutjevačkom vinaru Vladi Krauthakeru drago je što su u ovaj projekt uključeni mali vinari, među koje i sebe svrstava. Krauthaker objašnjava da je najviše ovih sorti posadilo Veleučilište u Požegi, koje stručno prati razvoj projekta. Stručnjaci s požeškog veleučilišta su, uz Agronomski fakultet u Zagrebu, stručna podrška projektu pa vinogradari imaju već drugu berbu grožđa ovih sorti. Rezultatima su, kaže, zadovoljni - neke su sorte pokazale odlične rezultate, a neke prosječne.
- Te su sorte na neki način konkurencija našim najzastupljenijim sortama u segmentu bijelih vina nižeg i srednjeg cjenovnog razreda. Takvih vina danas najviše i nedostaje na tržištu. Na hrvatskom tržištu nedostaje korektnih bijelih vina, koja nisu skupa. Smatram da je ovo moguće rješenje za vinare kontinentalne Hrvatske u situaciji kad nedostaje bijelih vina u Hrvatskoj - govori Vlado Krauthaker.
Dodaje kako se ipak naišlo na problem registracije tih sorti jer se ta procedura odvija preko institucija Europske unije. Treba ih registrirati i uvesti u banku sorata našeg vinogorja, unatoč tome što sorte koje smo mi zasadili već postoje u nekim državama.
- Konkretno, sorte koje smo zasadili u našim vinogradima prisutne su u zemljama germanskog govornog područja, ali postoje i slične sorte u ostalim zemljama. U posljednjih 30 godina u nekim europskim zemljama takve se sorte pomalo uvode, tako da je površina koje su njima zasađene sve više. U nekim su zemljama vina od tih sorti već primjetnije zastupljena na tržištu, a u nekima se kontroliraju i ispituju njihova svojstva odnosno prate se rezultati - objašnjava Vlado Krauthaker.
Komentari
0