Hrvatska je još mlada država i njezino je tržište mlado, pa su u većini slučajeva osnivači tvrtke i dalje vlasnici, a u razvijenim se tržištima vlasnik češće mijenja. Edukacija poduzetnika je važna kako bi otkrili sve mogućnosti financiranja i izabrali onu koja im je najbolja. Mnogi i dalje ne razumiju potencijal koji im može donijeti izlazak na burzu, unatoč pozitivnim primjerima domaćih tvrtki koje su to učinile. To je temeljni zaključak panel-rasprave "Jesu li tvrtke spremne za tržište kapitala?" u sklopu drugog dana konferencije "Izazov promjene" u Rovinju koju tradicionalno organiziraju Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava i Zagrebačka burza.
Blaž Brodnjak, predsjednik Uprave Ljubljanske banke, prepoznaje da je investitora danas više, fondovi rizičnog kapitala rastu, a u Hrvatskoj su i mirovinski fondovi dali snažan poticaj. Bolje je pitanje, kaže, jesu li kompanije spremne iskoristiti te prilike, posebno s obzirom na to da se mnoge suočavaju s međugeneracijskim prijelazom. Zbog toga organiziraju edukacije kako bi im pomogli proći ovaj izazovni projekt.
Konkurencija ima uvid
- Sve više tvrtki razmišlja o izlasku na burzu, ali ta ambicija i dalje nije u prvom planu jer često postoji strah da tako upravljanje prepuštamo drugima. Vjerujem da će sljedeće generacije biti školovanije, ambicioznije i željeti rasti pa će se lakše odlučiti za taj korak - rekao je Brodnjak.
U raspravi je sudjelovao i Mario Klarić, izvršni direktor tvrtke Professio Energia koja je jedina iz sektora obnovljivih izvora energije listana na burzi. Budući da su zbog toga dužni redovito objavljivati izvješća o svom poslovanju, konkurencija ima uvid u svaki njihov korak, no najveća prednosti koju takva transparentnost donosi je pristup institucionalnim investitorima u budućnosti.
Luka Orešković, partner u Prosperus Investu i Bosqar Investu, istaknuo je kako je zabluda da su kriteriji i očekivanja od tvrtki koje razmišljaju o izlasku na burzu preteški.
- Nitko ne očekuje da si u trenutku kad napraviš IPO jednako spreman kao netko tko je tamo 15 godina, naš tržišni okvir dopušta učenje - rekao je Orešković na temelju njihova iskustva listanja prije pet godina.
Rovinjska konferencija prvi puta na istom je mjestu okupila predsjednike uprava Zagrebačke, Ljubljanske, Varšavske, Bugarske, Makedonske i Bukureštanske burze kako bi raspravili o svim mogućnostima, ali i izazovima koji ih čekaju na često spominjanom putu suradnje i integracije. Svaka burza mora najprije pomoći svom tržištu da se razvije, pa onda i razmišljati o povezivanju s drugima jer je svako tržište za sebe premalo za uspjeh ne svjetskoj razini. Panelisti zbog toga smatraju da je nužno ujediniti resurse i ujednačiti pravila, kao i institucionalni okvir, kako bi sve članice regije mogle iskoristiti svoj potencijal.
Predvodnik u regiji
- Utjecaj mirovinskih fondova na korporativno upravljanje i razvoj kompanija je golem. Samo u prošloj godini dobili smo dvije nove tvrtke na popisu onih koje vrijede više od milijardu eura. To su Podravka i Končar, a taj je uspjeh nastao suradnjom države, mirovinskih fondova i drugih investitora - naglasila je predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić.
Dvodnevni događaj, koji je okupilo najviše sudionika do sada, zaključen je okruglim stolom "Oblikovanje sutrašnjice: Strateški uvidi za budućnost hrvatskog tržišta kapitala". Davor Zoričić osvrnuo se na izradu prijedloga Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala te istaknuo kako je radna skupina uspjela postići konsenzus o smjeru tog razvoja. Razgovarajući o važnosti integracije u regiji, Anamarija Staničić, članica Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, naglasila je da ona "ne može biti uvjetovana, ali se moraju dati poticaji da bude isplativo ići u tom smjeru". Prvim preduvjetom smatra uklanjanje potencijalnih regulatornih zapreka.
- Europa zagovara veću integraciju i konsolidaciju, no problem nastaje zbog toga što iz industrije često ne dobiva kvalitetnu povratnu informaciju pa je teško ponuditi rješenje koje odgovara svima ili barem većini - rekla je Staničić.
Eva Horvat, članica Uprave Raiffeisen obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, istaknula je da jačanje hrvatskog gospodarstva i ulaganje u domaće kompanije i dalje vide kao jednu od svojih strateških uloga.
- Nastavljamo raditi na internacionalizaciji svog portfelja, ali se vidimo i na lokalnom tržištu pa ćemo uzeti u razmatranje svako inicijalno izdanje i kompaniju koja je ponuđena na hrvatskom tržištu - poručila je.
Stjepko Čičak, član Uprave Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, dodao je kako je u budućnosti važno unaprijediti modele rada s korisnicima - umjesto web-stranice s informacijama, trebalo bi stvoriti digitalnu platformu na kojoj se može trgovati s nekoliko klikova.
Tamas Nagy, predsjednik Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK, uvjeren je da hrvatsko tržište kapitala treba biti predvodnik u Adriatic regiji koji će okupiti sva manja tržišta.
- Najnapredniji smo po pitanju infrastrukture. Sada je pozitivan trenutak koji trebamo iskoristiti - zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....