Hrvatski željeznički teretni prijevoznici bilježe financijske gubitke i sve su bliže rubu izdržljivosti zbog sve češćih i duljih zatvaranja pruga za promet, poručuju iz HŽ Carga, državne tvrtke i najvećeg domaćeg željezničkog teretnog prijevoznika.
Prema dostupnim podacima, u 2024. na koridoru RH2, koji povezuje mađarsku granicu s lukom Rijeka, broj neprekidnih zatvora povećao se za čak 65 posto u odnosu na prethodne godine. Kada se tome pribroje i povremeni zatvori, dolazi se do alarmantne brojke od 212 dana kada je promet na toj dionici bio obustavljen. Posebno teška situacija zabilježena je na kolodvoru Botovo, koji je u prošloj godini bio zatvoren gotovo puna tri mjeseca, upozoravaju iz HŽ Carga.
Osim radova na infrastrukturi, dodatne probleme izazvale su i nesreće, poput iskakanja vlaka kod Karlovca zbog kojeg je pruga prema Rijeci i Splitu bila zatvorena šest dana, dok su poplave i klizišta kod Jablanice u BiH u potpunosti prekinuli teretni promet prema Luci Ploče tijekom puna tri mjeseca.
Prema neslužbenim informacijama, tvrtke HŽ Cargo i ENNA Transport zbog zatvaranja pruga mjesečno gube od nekoliko stotina tisuća do više od milijun eura. Unatoč tome, prijevoznici su obvezni plaćati naknade za korištenje željezničke mreže HŽ Infrastrukturi u iznosima od nekoliko stotina tisuća eura mjesečno, kao da se promet odvija neometano. Samo HŽ Cargo godišnje plaća naknadu u iznosu od 4,3 milijuna eura.
Zbog te situacije, u HŽ Cargu ističu kako je nužno subvencionirati prijevoznike radi gubitka prihoda uzrokovanog zatvorima pruga. Direktor HŽ Carga Drago Marčinko tim je povodom poručio:
"HŽ Cargo pozdravlja intenziviranje radova na obnovi željezničke infrastrukture u RH, radi se o dugoročnom ulaganju od kojeg će koristi imati kompletno gospodarstvo. Potpuno nam je jasno da obnova i radovi uzrokuju zatvore pruga. Međutim, mi smo kompanija koja posluje na tržištu i naravno da ti zatvori imaju veliki utjecaj kako na naše poslovanje, tako i na poslovanje ostalih prijevoznika. Rješenje leži u subvencioniranju prijevoznika koji zbog zatvora pruga trpe velike gubitke te pozdravljamo inicijativu da se ovo pitanje riješi."
Dodatni problem za ovu državnu tvrtku predstavlja lička pruga – jedina željeznička veza između Dalmacije i ostatka zemlje. Zbog dotrajale infrastrukture i niskog volumena prometa, poslovanje na toj dionici također generira značajne gubitke, iako je riječ o pravcu ključnom za opskrbu dalmatinskih luka.
Posebno velik izazov za HŽ Cargo predstavljaju ad hoc trase, koje trenutno čine čak 53 posto ukupnog prometa kompanije. Za razliku od redovnih, te su trase skuplje i logistički zahtjevnije. Zbog svega navedenog, u HŽ Cargu upozoravaju kako je nakon uspješne prve polovice 2024. došlo do značajnog pada prometa u drugoj polovini godine te da bi poslovanje moglo biti ozbiljno ugroženo i u narednim godinama.
Situacija u Hrvatskoj odražava širi europski problem. Industrija željezničkog teretnog prijevoza u cijeloj Europskoj uniji suočava se s ekonomskim padovima, porastom operativnih troškova i znatnim infrastrukturnim ograničenjima. Pad industrijske proizvodnje direktno smanjuje količinu robe koja se prevozi željeznicom, dok geopolitičke krize i poremećaji na tržištu energije stvaraju dodatne inflacijske pritiske. Uz to, slabija konkurentnost željeznice u usporedbi s cestovnim prijevozom, koji je fleksibilniji, dodatno pogoršava situaciju.
Prijevoznici upozoravaju da kupci koji jednom prebace robu na kamione, rijetko kad ponovno odaberu željeznicu, što dugoročno može imati štetne posljedice i za prometnu i za klimatsku politiku EU. Naime, željeznički promet igra ključnu ulogu u ostvarenju ciljeva Europskog zelenog plana: 57 posto željezničke mreže u EU je elektrificirano, a električni vlakovi čine preko 81 posto svih prijeđenih kilometara. Osim što emitiraju manje CO₂, pomažu u smanjenju prometnih gužvi, troše manje energije i predstavljaju alternativu kratkim letovima na srednjim udaljenostima.
Iz HŽ Infrastrukture, koja je odgovorna je za organiziranje i reguliranje željezničkog prometa, za obnovu i održavanje te građenje željezničke infrastrukture, odgovaraju kako su svjesni izazova koje zatvori pruga predstavljaju za teretne željezničke prijevoznike, ali i naglašavaju kako su isti su nužni kako bi se proveli opsežni radovi na modernizaciji i održavanju željezničke infrastrukture s ciljem povećanja sigurnosti, kapaciteta i učinkovitosti željezničkog prometa.
- U velikom smo ciklusu obnove i modernizacije cijele željezničke mreže nakon više desetljeća neulaganja, te nas u sljedećem desetogodišnjem razdoblju očekuju planirane investicije od gotovo šest milijardi eura. Izazov je tim veći jer željeznica nema alternativu, u isto vrijeme moramo osigurati izvođenje radova, ali i protok putničkog i teretnog prometa - tvrde.
" Na RH2 koji je dio Mediteranskog koridora i ključan za teretni promet između luke Rijeka i srednje Europe, u tijeku su značajni infrastrukturni projekti. Radovi na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka koji se odvijaju na dionicama Križevci – Koprivnica – državna, Dugo Selo – Križevci te Hrvatski Leskovac - Karlovac, dodatno će unaprijediti kapacitete i protočnost na ovom važnom pravcu. Pruga od Zagreb Glavnog kolodvora do Hrvatskog Leskovca u fazi je projektiranja, za dionice Karlovac – Oštarije te Oštarije – Škrljevo izrađuje se studijska dokumentacija, dok se za prugu Škrljevo – Rijeka – Jurdani izrađuje projektna dokumentacija. Što se tiče Ličke pruge (Oštarije – Knin – Split), ona je nedavno uvrštena u proširenu osnovnu mrežu Transeuropske prometne mreže (TEN-T), što otvara mogućnosti za njezinu modernizaciju. Planira se izrada studije koja će analizirati potrebu izmjene trase i modernizacije pruge kako bi zadovoljila standarde koridora, uključujući dvokolosiječnost, elektrifikaciju i brzine do 160 km/h. U međuvremenu, već se provodi modernizacija signalno-sigurnosnih uređaja na dionici Oštarije – Gračac, a planiraju se radovi i na dionici prema Splitu, što će omogućiti daljinsko upravljanje prometom i povećati propusnu moć pruge", objašnjavaju iz HŽ Infrastrukture.
Naglašavaju kako HŽ Infrastruktura željezničkim prijevoznicima naplaćuje naknadu samo za one vlakove koji su vozili, a naknada u RH je još uvijek među najnižim naknadama u Europskoj Uniji. Prema Zakonu o željeznici, upravitelj infrastrukture je dužan naplatiti naknadu za dodijeljen, ali neiskorišten kapacitet kada podnositelj zahtjeva učestalo ne koristi dodijeljenu trasu ili njezin dio.
- Ova naknada se željezničkim prijevoznicima ne naplaćuje kada kapacitet nisu mogli koristiti zbog izvođenja radova. Isto tako, HŽ Infrastruktura željezničkim prijevoznicima plaća naknadu za stajanje vlakova uzrokovano izvođenjem radova koja se plaća po minuti stajanja. Dodatno, kako bi se smanjio utjecaj radova i posebnih regulacija prometa na rad prijevoznika, HŽ Infrastruktura u suradnji s prijevoznicima i nadležnim Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture aktivno radi i na izradi modela kompenzacijskih mjera za prijevoznike.Nalazimo se u razdoblju intenzivne modernizacije željezničke mreže i posebne regulacije prometa su neizbježne, a sve u cilju kako bi se dugoročno poboljšala kvaliteta željezničkih usluga i ostvarile značajne koristi za cijeli sektor - poručuju iz HŽ Infrastrukture.
Komentari
0