Idu prema Vladi i Bruxellesu

HUP traži da se pola od 24 milijarde eura iz EU preusmjeri privatnom sektoru

Boris Drilo, predsjednik Udruge HUP ICT i član Uprave HT-a, slikovito je upozorio da je sada za sve nas minuta do ponoći, nakon koje se možemo pretvoriti ili u princezu ili u bundevu
Damir Zorić
 Bruno Konjevic/Cropix

Najmanje 50 posto od Hrvatskoj dostupnog europskog novca u idućem razdoblju, a to je ukupno oko 24 milijarde eura, treba staviti na raspolaganje privatnom sektoru, i to kroz pozive na dodjelu bespovratnih potpora, traži Hrvatska udruga poslodavaca.

Također, poslodavci od Vlade zahtijevaju da izmijeni nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), čiju je prvu verziju već uputila Europskoj komisiji, te da u njemu ojača ulogu privatnog sektora.

Iako sam nacrt još nije objavljen, a HUP-u je tek nedavno ugrubo prezentiran, čini se da bi većina od dostupnih 6 milijardi eura bespovratnih potpora iz NPOO-a, koji će se financirati iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost, smišljenog kao odgovor na koronakrizu, mogla završiti u projektima javnog sektora povezanim s reformama. Kako su u HUP-u najavili na jučerašnjoj konferenciji za novinare, primjedbe i prijedloge hitno će uputiti i samoj Komisiji. Finalni bi nacrt, kažu, trebao biti gotov i poslan u Bruxelles u travnju.

Jedna četvrtina

Dosad je u privatni sektor, upozorio je glavni direktor HUP-a Damir Zorić, išla jedna četvrtina Hrvatskoj dostupnog novca iz fondova EU. Ostalo je završilo u javnim investicijama, u javnoj infrastrukturi, a Hrvatskoj su za razvoj gospodarstva potrebne veće investicije u proizvodnju. Objašnjavajući da ulaganja u privatni sektor dokazano značajnije djeluju na gospodarski rast, Boris Drilo, predsjednik Udruge HUP ICT i član Uprave HT-a te glavni direktor za tehniku i IT, bio je stoga slikovit.

- Sada je za sve nas minuta do ponoći, nakon koje se možemo pretvoriti ili u princezu ili u bundevu - rekao je. Naglasio je i kako ulaganja u projekte privatnog sektora vode prema održivom zapošljavanju za visokovrijedna radna mjesta.

Provedena anketa

HUP je inače u veljači proveo anketu među 1700 poduzetnika u kojoj se pokazalo da njih više od dvije trećine ima pripremljene projekte ili planove investicija za sljedeće financijsko razdoblje u iznosu većem od 21 milijarde kuna. Čak 94 posto njih koristilo bi isključivo bespovratne potpore EU, tako da je iznimno mali interes za tzv. financijske instrumente, kao što su krediti, a njih 30 posto kaže da neće moći ulagati ako tih potpora ne bude dovoljno. Također, 28 posto poduzetnika kaže da bez sufinanciranja neće preživjeti krizu izazvanu pandemijom. Najviše ih je navelo da bi ulagali u proširenje kapaciteta, modernizaciju, a u tom području i imaju najviše spremnih projekata.

Drilo tumači kako je općenito znatno veći investicijski potencijal dostupnog europskog novca ako je on usmjeren u privatne investicije, a također se i manje opterećuje državni proračun. Naime, privatna tvrtka iz EU dobiva kao potporu od 40 do 70 posto iznosa investicije, a ostalo financira sama. Javni sektor, pak, od EU dobije 85 posto novca za projekt, a ostatak se dodaje iz javnih izvora.

Odgovarajući na pitanje vezano uz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, u HUP-u kažu da treba spriječiti da država svojim projektima konkurira privatnom sektoru. Ana Fresl, predsjednica HUP-ove Udruge profesionalaca za fondove EU i direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj, potvrđuje, pak, da je nacrt plana koji im je prezentiran, a u čijem su stvaranju sudjelovala samo državna tijela, višestruko premašio dostupnih šest milijardi eura, a HUP nema povratnu informaciju o tome koji će dijelovi plana ostati, a koji će biti izbačeni. Prema onome što im je prezentirano, pod nazivom "gospodarstvo" u prvoj je verziji plana predviđen niz projekata koji nemaju veze s poduzetništvom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. lipanj 2022 16:32