Čekajući da ih Vlada napokon konkretno uključi u izradu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), koji mora predati Europskoj komisiji na evaluaciju do kraja travnja, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca sročili su dokument u kojem iznose svoje pozicije, a Jutarnji ga je dobio na uvid.
Uvodno ističu da reforme koje se predviđaju u sklopu NPOO-a trebaju prije svega Hrvatsku učiniti mjestom poželjnim za poslovanje te da je važno da se u planu uspostavi "pravi balans između ulaganja i reformi". Iz onoga što su vidjeli, navode u HUP-u, Vlada je u komponenti koja se naziva "Gospodarstvo" predvidjela brojne prioritete koji se ne odnose na direktnu pomoć niti investicije za poduzetništvo, nego se bave javnim ulaganjima. Kažu i kako se pribojavaju da će novac koji će za taj plan stići iz europskog mehanizma za oporavak i otpornost, 45 milijardi kuna bespovratnih potpora, biti uvelike usmjeren u infrastrukturne projekte koji neće pridonijeti brzom oporavku niti dugoročnom jačanju otpornosti gospodarstva.
Vrsta potpora
Prema dosad iznesenim Vladinim najavama, za financiranje projekata privatnog sektora ukupno je predviđeno oko 30 posto bespovratnih sredstava NPOO-a, ali u HUP-u tvrde da i dalje nemaju informacije o vrsti tih potpora, kao ni koliko će ih biti bespovratno, a koliko u formi financijskih instrumenata te ne znaju koji su projekti predviđeni da poduzetništvo sudjeluje u njima.
Poslodavci ponavljaju zahtjev da se u realni sektor usmjeri 50 posto NPOO-a (od toga 80 posto u obliku bespovratnih potpora), a pobrojali su sedam reformi koje smatraju da treba podržati unutar tog plana jer su nužne za transformaciju poslovnog okruženja i klime u Hrvatskoj u sljedećih pet godina. One, zapravo, pripadaju tradicionalnom repertoaru njihovih zahtjeva: značajno smanjenje administrativnog opterećenja i parafiskalnih nameta, značajno poboljšanje investicijskog okruženja kako bi se ostvarili ciljevi održivog razvoja i zelena tranzicija, fleksibilizacija Zakona o radu, reforma poreznog sustava uz znatno smanjenje poreznog opterećenja na rad, reforma obrazovanja s ciljem poboljšanja kvalitete buduće radne snage i relevantnosti domaćeg tržišta rada, reforma zdravstvenog sustava te poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava (gdje naglašavaju kako je nužno jačanje neovisnosti sudstva i skraćenje trajanja sudskih procedura te ulaganje u digitalizaciju koja bi "trebala svakako biti prioritetom ispred ulaganja u infrastrukturu povezanu s pravosuđem, npr. zgrade novih sudova i slično").
Ulaganje poduzetnika
Na temelju pak provedene ankete među poduzetnicima i dosadašnjeg sudjelovanja u izradi Nacionalnog plana oporavaka i otpornosti, iznijeli su brojne pozicije, a u prvoj i najvažnijoj tvrde da ulaganje u privatni sektor povećava otpornost gospodarstva, stvara nova radna mjesta i dugoročno osigurava stabilnost i razvoj društva. Iznose i računicu: "Procjene otvaranja novih radnih mjesta u proteklih 10 godina u Hrvatskoj pokazuju da je jedno novo radno mjesto bilo povezano s investicijom od 500.000 do milijun kuna.Ako bi, prema prijedlogu HUP-a, 50 posto sredstava NPOO-a (23 milijarde kuna) bilo uloženo u poduzetništvo, uzevši u obzir dodana sredstva koja kod takvih ulaganja trebaju uložiti sami poduzetnici (30 milijardi kuna), bilo bi moguće otvoriti najmanje 80.000 novih radnih mjesta".Objašnjavaju kako, ovisno o NUTS2 regiji i veličini poslodavca, europske bespovratne potpore idu od 20 posto do 70 posto vrijednosti projekta te da poduzetnici moraju investirati za svaku kunu iz NPOO-a još najmanje jednu kunu ili više vlastitih sredstava.