HUP: Iznos minimalne plaće uskladiti s inflacijom i rastom produktivnosti, imamo i formulu

Nastavak strelovitog rasta troška rada izravno bi ugrozio radna mjesta, investicije i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, osobito u prerađivačkoj industriji te bi generirao dodatni rast stope inflacije, poručilo je vodstvo Hrvatske udruge poslodavaca na konferenciji za novinare.

- Hrvatska već godinama bilježi gospodarski rast značajno veći od prosjeka EU što je posljedica političke stabilnosti, promišljenih političkih odluka u prethodnom razdoblju te izdašnih EU sredstava. Taj gospodarski rast itekako su osjetili građani i poslodavci jer se danas u Hrvatskoj živi značajno bolje nego ikada prije. To je dobrim dijelom posljedica rekordnog rasta primanja zaposlenih i rasta minimalne plaće koji su se dogodili u vrlo kratkom roku, potaknuti i recentnim velikim skokovima plaća u javnom sektoru - naveo je predsjednik HUP-a Mislav Balković. Tvrtke, dodao je prvi čovjek HUP-a, zbog rekordnog rasta primanja naročito u prerađivačkoj industriji, nemaju više prostora za investicije što ugrožava konkurentnost i dovodi do gubitka radnih mjesta.
- Predlažemo stoga jednogodišnju odgodu povećanja minimalne plaće kao i da se promjena minimalne plaće u budućnosti uredi jasnom i predvidljivom formulom koja bi je automatski, bez pritisaka, iz godine u godinu usklađivala s inflacijom i rastom produktivnosti, baš kao što to čine brojne europske države - ustvrdio je Balković.

Stvarna realnost

U HUP-u napominju kako je suprotno narativu prisutnom u javnosti kako kompanije izvlače "rekordnu" dobit i slabo plaćaju radnike, realnost sasvim drugačija. Mnoge tvrtke, dodaju, u industriji zbog prebrzog rasta troška rada posluju ‘na nuli‘ ili s minimalnim profitnim maržama pa su u dijelovima proizvodne industrije već počela otpuštanja.

- Profitabilnost hrvatskih tvrtki niža je od EU prosjeka za čak 55 posto, a dobit koju ostvaruju nije dovoljna za daljnji brzi rast plaća i za nužno investiranje u proizvodne kapacitete i tehnologiju, posebno u radno intenzivnim tvrtkama u prerađivačkoj industriji koje zapošljavaju preko dvjesto tisuća radnika. Investicije privatnog sektora u Hrvatskoj rasle su samo 0,4 posto u 2024. godini, što pokazuje da su gotovo sve nove investicije zapravo zaustavljene - ističu u HUP-u dodajući kako su se ukupna primanja po zaposlenom u Hrvatskoj povećala najviše u EU, rekordnih 72 posto odnosno umanjeno za stopu inflacije realno 42 posto. Uz to, prema izračunu HUP-a, minimalna plaća se gotovo udvostručila s rastom od čak 92 posto u samo pet godina.
- Realni rast kupovne moći samo prošle godine od čak 21 posto u Hrvatskoj bio je najviši u EU, a značajno su rasli i depoziti građana na računima u bankama - upozoravaju u HUP-u. Dodaju kako svako povećanje minimalne plaće prati ‘efekt harmonike‘ te podrazumijeva i povećanje gotovo svih plaća u tvrtkama, uslijed kolektivnih ugovora ili očekivanja zaposlenika.

Goran_Petranović, Marijan Batina, Irena Weber, Mislav Balković, Hrvoje Stojić, Zoran Uranjek

- Očekivanja daljnjih značajnih povećanja plaća u javnom sektoru, u kojem je masa plaća u dvije godine uzletjela enormnih 58 posto, čime prosječna plaća u privatnom sektoru danas zaostaje za onom u javnom sektoru za čak 32,5 posto, što nije slučaj u drugim EU državama, potaknula bi daljnji rast plaća u gospodarstvu i rast stopa inflacije - navode u Udruzi poslodavaca. Otkrivaju kako su među svojim članicama koje, ističu, generiraju gotovo 80 posto hrvatskog BDP-a proveli intenzivne konzultacije o utjecaju koje bi povećanje minimalne plaće u 2026. imalo na njihovo poslovanje, investicije i broj radnika.

Ugroza investicija

Rezultati spomenute ankete pokazali su kako bez zatvaranja radnih mjesta povećanje minimalne plaće na 1250 eura u iduće tri godine ne bi moglo izdržati 16 posto poslodavaca, a dodatnih 32 posto njih moralo bi zaustaviti investicije, nužne za opstanak na europskom tržištu. U prerađivačkoj industriji, pokazalo je istraživanje HUP-a, svaka četvrta tvrtka morala bi zatvarati radna mjesta, a dodatnih 43 posto zaustavilo bi investicije. Prema istome izvoru, u najugroženijem dijelu prerađivačke industrije zaposleno je više 100 tisuća radnika, a prošlogodišnje povećanje minimalne plaće u tim sektorima već je počelo odnositi radna mjesta te ih je izgubljeno 4000 u samo godinu dana.

- Naš apel Vladi je motiviran prije svega očuvanjem radnih mjesta, preživljavanjem ugroženih poslodavaca i industrija. Razumijemo i socijalnu komponentu minimalne plaće te želimo nastavak rasta svih plaća, uključivo i minimalne plaće, pri čemu bi tempo tog rasta trebao pratiti realne mogućnosti odnosno rast produktivnosti. Jednom izgubljena radna mjesta teško se vraćaju, a kroz jednogodišnju odgodu daljnjeg rasta ugroženim bi sektorima industrije osigurali mogućnost pokretanja investicija i zadržavanja radnih mjesta - istaknula je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Ravnopravnost stranaca

HUP je iznio tri prijedloga za buduće usklađivanje minimalne plaće. Riječ je, u prvom redu, o usklađivanju minimalne plaće s inflacijom i realnim rastom produktivnosti. U tekućoj godini, naveli su primjer, u kojoj je inflacija oko četiri posto, a produktivnost pada oko jedan posto, minimalna bi se plaća povećala za tri posto. Drugi prijedlog HUP-a je povećati i vezati osnovni osobni odbitak na iznos bruto 1 minimalne plaće. Ako minimalna plaća ima i socijalnu komponentu, pojasnili su iz Udruge poslodavaca, onda je upitno zašto oporezivati takve plaće. Treći prijedlog je da se radi ravnopravnosti domaćih i stranih radnika propiše primjeren maksimalni trošak smještaja koji je dio minimalne plaće, ako taj smještaj, navode u HUP-u, zaista plaća poslodavac. Čak 84 posto članica HUP-a podržava uvođenje automatske indeksacije minimalne plaće, pri čemu polovina ispitanih kao osnovu indeksacije predlaže produktivnost, dok druga polovina predlaže inflaciju ili troškove života.

- Mi radimo 25 godina u Hrvatskoj, zapošljavamo 800 zaposlenika. Svaki euro iz dobiti naša je kompanija do sada uložila u investicije, razvoj i radnike. Godinama smo bili među top 3 izvoznika u Hrvatskoj, imamo ozbiljne partnere s dugoročnim ugovorima. Na minimalnoj plaći u našoj kompaniji je 11 radnika. Međutim svako povećanje minimalne plaće utječe na sve plaće u našem sustavu. Uspjeli smo progurati ovo razdoblje jer smo prodali dvije tvornice. Zbog ovog opterećenja cijene rada mi ne možemo investirati u nove strojeve, veliki naručitelji nas traže da uvedemo novu tehnologiju, mi to ne uspijevamo pratiti. Zbog toga imamo puno manje narudžbi i bojimo se kako će budućnost izgledati. Cijeli naš sektor razmišlja o tome kada će i gdje preseliti proizvodnju ili zatvoriti tvornice - kazao je Marijan Batina predsjednik HUP-Udruge tekstilne i kožne industrije i član Uprave BOXMARK.

Zadrška banaka

Goran Petranović, član izvršnog odbora HUP-Udruge drvne i papirne industrije te prokurist i financijski direktor tvrtke RST Pellet upozorio je kako je cijeli sektor drvne i papirne industrije prošao dvije teške godine gdje je došlo do velikog pada profitabilnosti što je rezultiralo značajnim padom investicija i smanjenjem broja zaposlenih.
- Povećanje minimalne plaće utječe na naš sektor na način da bi dodatno uzrokovao daljnji pad investicija u proizvodnju, što nas automatski čini nekonkurentnima na europskim i svjetskim tržištima gdje je drvni sektor kao izvozni primarno orijentiran. Naša je kompanija usprkos tim izazovima ove godine uspješno akvizirala jednu kompaniju ali smo trenutno u nezavidnoj poziciji jer ne možemo investirati jer banke zbog cijele situacije imaju zadršku prema takvim investicijama. Prava rasprava nije za ili protiv minimalne plaće već kako osigurati veće plaće zato jer stvaramo više - komentirao je Petranović.

Dopredsjednik HUP-Udruge metalne industrije i predsjednik HUP podružnice Osijek te član Uprave HF-a Belišće Zoran Uranjek, govoreći o investicijama HF Belišća, naveo je kako je tvrtka u 2022. investirala 13 milijuna eura u najmoderniji pogon sa vrhunskom tehnologijom.

- Imali smo plan otvaranja dodatnog pogona sa 130 ljudi, sada je sve prazno, strojevi su prebačeni u Poljsku. Mi više nismo konkurentni i slijedi daljnje seljenje proizvodnje i iz naših ostalih poslovnih jedinica iz Hrvatske. Mi trenutno zapošljavamo 600 zaposlenika, godinama smo bili proglašavani najuspješnijom velikom tvrtkom u Županiji, jedan od najvećih izvoznika te jedan smo od najvećih poslodavaca u osječko baranjskoj županiji - istaknuo je Uranjek.