NIŠTETAN KREDIT U EURU

HUB o presudi koja bi mogla uzdrmati banke: ‘Postane li pravomoćna, to ne znači da će utjecati na sudsku praksu‘

‘U slučaju ako bi odluka stekla svojstvo pravomoćnosti ona ne mora biti od utjecaja na sudsku praksu niti se može osnovano pretpostavljati da bi bila relevantna za odluku u ijednoj drugoj pravnoj stvari‘
Ilustracija
 Marcin Kosciolek/Alamy/Alamy/Profimedia

„HUB nema mandat komentirati pojedinačne, a naročito nepravomoćne presude u kojima su stranke naše banke članice. Svaka sudska odluka ovisi o okolnostima u pojedinačnoj pravnoj stvari. Ispravnost utvrđenog činjeničnog stanja, kao i pravilna primjena procesnih pravila i materijalnog prava, bit će pravno relevantna isključivo i jedino za konkretne stranke u postupku”, odgovorili su na naš upit iz Hrvatske udruge banaka o prvoj presudi o ništetnosti kredita s valutnom klauzulom u euru.

Presuda je donijeta 27. listopada na temelju ništetne kamate jer se ona mijenjala jednostranom odlukom banke, a u ovom slučaju Zagrebačke banke.

U reakciji iz HUB-a dalje navode kako „ispravnost i zakonitost konkretne prvostupanjske sudske odluke tek treba ispitati, pri čemu i u slučaju ako bi odluka stekla svojstvo pravomoćnosti ona ne mora biti od utjecaja na sudsku praksu niti se može osnovano pretpostavljati da bi bila relevantna za odluku u ijednoj drugoj pravnoj stvari.“

U pitanju je presuda suca Općinskog građanskog suda Marijana Glavaša koja bi mogla, kako ocjenjuje sugovornik Jutarnjeg lista, uzdrmati bankarski sektor.

Sud je stao na stranu tužitelja, korisnika kredita B. Š. koji je 2004. u Zagrebačkoj banci podigao nenamjenski kredit u kunskoj protuvrijednosti 15.200 eura na rok od sedam godina s kamatnom stopom od 9,5 posto godišnje. Ona je od 1. listopada 2007. do 1. srpnja 2009. povećana na 9,6 posto, odnosno 10,65 posto.

HUB uz Svjetski dan štednje: Depoziti građana ubrzali rast na oko 8 posto godišnje


Unatoč recesiji izazvanoj pandemijom, depoziti građana kod banaka ubrzali rast na oko osam posto godišnje, stoji u kratkom pregledu koji su uz Svjetski dan štednje, 31. listopada, priredili iz Hrvatske udruge banaka (HUB).

Sredstva građana koja se čuvaju na raznim vrstama računa i depoziti kod banaka u porastu su tijekom cijelog razdoblja krize izvazvane pandemijom. U prošloj godini stopa rasta štednje se kretala između četiri i šest posto uz vidljivo ubrzanje prema kraju godine. Ovogodišnji gospodarski oporavak uzrokovao je daljnje ubrzanje rasta te je stopa rasta depozita građana u ljetnim mjesecima dosegnula oko osam posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvijestili su iz HUB-a.
To je, smatraju, potvrda ključne uloge banaka u očuvanju financijske stabilnosti i sigurnosti štednje hrvatskih građana.

"Poznato je da je primarna uloga banaka upravljanje tuđim novcem, odnosno novcem građana i poduzeća koji svoju štednju ulažu. Uz to, hrvatske banke su mjerama pomoći i pružanjem podrške klijentima moratorijima i reprogramima kredita sudjelovale u lakšem premoštenju prošlogodišnje krize i stvaranju preduvjeta za snažan gospodarski oporavak kojem svjedočimo ove godine", naglasili su iz HUB-a.

Izvijestili su i da se ukupni depoziti građana kod banaka kreću se oko razine od 60 posto BDP-a, značajno iznad razina iz ranijih godina.

U Hrvatskoj oko 6.600 bankomata; tri od četiri platne transakcije obavljene mobitelom

Pri tome se, dodali su, sve veći dio ugovaranja poslova između potrošača i banaka te obavljanja platnih transakcija odvija uz pomoć modernih tehnologija elektronskim putem. Obavljanje platnog prometa putem mobilnih telefona postao je standard u današnje vrijeme. Prije sedam godina tek je svaka deseta elektronski zadana transakcija obavljena na taj način, dok su se sredinom ove godine tim kanalom odvijale tri od četiri platne transakcije potrošača.


Polovinom 2021. u Hrvatskoj je bilo instalirano oko 6.600 bankomata. S više od 160 bankomata na 100 tisuća stanovnika Hrvatska ima najrazvijeniju nacionalnu bankomatsku mrežu u srednjoj i istočnoj Europi, a broj EFT POS uređaja je prešao brojku od 100 tisuća.


"Potrošači i dalje, u sve većoj mjeri, prepoznaju banke kao partnere koji u isto vrijeme jamče sigurnost i najbolji omjer kvalitete i cijene usluge. Hrvatske banke imaju omjer kapitala koji je veći od 25 posto i prema tom kriteriju nalaze se među ponajbolje kapitaliziranima u svijetu. To je jamstvo sigurnosti štednje građana kao i sposobnosti banaka da kroz pružanje usluga i ponudu kredita podupru daljnji gospodarski oporavak, investicije i otvaranje novih radnih mjesta", zaključili su iz Hrvatske udruge banaka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. studeni 2021 11:35