Hrvatski telekom objavio je da razgovara s nekoliko operatera o korištenju njihove infrastrukture. Prvi je to put da povijesni operater, koji je najveći iznajmljivač vlastite telekom infrastrukture u Hrvatskoj, najavljuje da će koristiti tu opremu od drugih operatera. HT je to najavio u utorak u Zagrebu na godišnjoj konferenciji telekom regulatora Hakoma - Danu tržišta elektroničkih komunikacija.
Iva Cibulić Blažević, direktorica Odjela regulatornih i javnih poslova HT-a na panelu u većoj iskoristivosti izgrađene infrastrukture super brzih mreža u Hrvatskoj naglasila je da su otvoreni za suradnju u korištenju optičkih i inih mreža.
- Na području gdje su izgrađene dvije do tri mreže ne može se postići dobre ekonomske pokazatelje isplativosti takvih projekata za sve te mreže. Mi smo stoga u razgovorima s operaterima gdje ćemo koristiti njihove usluge - kaže Cibulić Blažević.
Pri tome je navela da su otvoreni za suradnju sa svim operaterima.
- Suradnja s bilo kojim operaterom nije isključena - istaknula je.
Mladen Sikirica, rukovoditelj odjela ekonomije tržišta u Hakomu kaže da je prvo Izvješće EU-a o stanju digitalne dekade pokazalo da je Hrvatska na začelju Unije po iskorištenosti optike.
- Zaostajemo u pokrivenosti brzim fiksnim mrežama, a posebno zaostajemo u ruralnom dijelu. Jaz u infrastrukturi brzih mreža u urbanim i ruralnim dijelovima Hrvatske je jako značajan - kaže Sikirica.
Navodi da su operateri u posljednje tri godine povećali ulaganja u tom segmentu. U 2020. godini su u fiksnu infrastrukturu uložili 101 milijun eura. Godinu kasnije 114 milijuna, a lani 162 milijuna. Od toga najveći dio ulaganja išao je upravo u brze fiksne mreže, odnosno optiku. Tako su u 2020. u to uložili 38 milijuna eura, godinu kasnije 82 milijuna, a lani 93 milijuna eura.
- Pokrivenost se kao rezultat toga povećala, ali i druge države ulažu a mi i dalje zaostajemo - kaže Sikirica.
EU je trenutačno u prosjeku na 72,1 posto pokrivenosti populacije brzim fiksnim mrežama, a Hrvatska na 61,4 posto. U ruralnim sredinama EU je 41,4 posto, a Hrvatska na 19,2 posto.
- Najveći je problem što je, čak i u tu izgrađenost, iskoristivost te mreže, odnosno postotak korisnika koji koriste tako izgrađenu infrastrukturu tek 36,87 posto - kaže Sikirica.
Stojan Nikolić, direktor Rune Crow mreže za Hrvatsku i Sloveniju kaže da je to vidio iz prve ruke.
- U Sloveniji kad dođemo u ruralnu sredinu i ponudimo optiku gotovo 100 posto kućanstava priključi se na našu infrastrukturu, a u Hrvatskoj je taj postotak tek negdje oko 30 posto s čim osobno nisam zadovoljan - kaže Nikolić.
Dodaje pak da treba razumjeti same korisnike.
- Mislim da će u Hrvatskoj trebati proći neko vrijeme da tržište za optiku sazre. U Sloveniji je prvi operater počeo graditi optiku na nacionalnoj razini prije 20 godina, a kod vas prije pet do osam godina. Taj operater u Sloveniji je obrazovao tržište, pokazao ljudima da će im kuća više vrijediti ako imaju optiku i danas to ljudi smatraju važnim kao priključak na struju - tumači Nikolić.
Marijan Rengel, direktor Pro-Ping telekoma, koji posluje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj kaže da su izgradili optiku do 50 tisuća kućanstava.
- Teško je prebacivati korisnike s bakra na optiku, jer u ruralnim sredinama su mahom stariji ljudi koji u tome ne vide korist ili im je skupo i zato mislim da bi Hrvatska trebala davati vouchere kako bi potaknula korištenje optike - zaključuje Rengel, čije mišljenje u načelu pozitivno gledaju i drugi operateri.
