INTERVJU

Hrvoje Glavaš: ‘Ina može i treba biti dio rješenja u zelenoj energetskoj tranziciji‘

«Gradimo solarne elektrane koje će proizvoditi 16.000 megavatsati električne energije godišnje»

Hrvoje Glavaš

O zelenoj tranziciji i energetskoj sigurnosti razgovarali smo s Hrvojem Glavašem, direktorom Strateškog poslovanja i javnih poslova Ine. Otkrio nam je na kojim projektima već rade te koji su rizici tranzicije.

Kako iz perspektive Inina poslovanja gledate na koncept energetske sigurnosti?

- Ina ima vodeću ulogu na domaćem energetskom tržištu i zajedno s drugim kompanijama zagovaramo stabilnost te osiguravanje jasnih i poticajnih okvira za poslovanje prema tržišnim principima. Samo zdravo tržište i uspješne kompanije mogu garantirati energetsku sigurnost.

Također, važno je da postoji diverzifikacija pravaca opskrbe energentima, što na hrvatskom tržištu nafte i električne energije imamo već dugi niz godina, a odnedavno i na tržištu plina, ponajviše zahvaljujući LNG terminalu. Ne smijemo zanemariti ni daljnji razvoj resursa kojima raspolažemo, uključujući i naftu i plin, pritom uvažavajući sve okolišne zahtjeve. U tom dijelu Ina uvelike pridonosi nastavljajući istraživanja i proizvodnju nafte i plina na domaćem terenu.

Generalno se smatra da je zelena tranzicija put prema energetskoj sigurnosti. Slažete li se s tom ocjenom?

- U teoriji, zelena tranzicija može biti dobar temelj za energetsku sigurnost. Ipak, proći će još relativno mnogo vremena da bismo došli do točke kada će zelena energija biti dostatna tj. kada će je biti dovoljno da pokrije ukupnu potražnju za energijom koja, usput rečeno, konstantno raste. I tu nisu u pitanju samo količine 'zelenih' proizvodnih kapaciteta nego i pitanja poput dostupnosti tehnologije, balansiranja energetskog miksa te transformacije tržišta za upotrebu zelene energije.

Dakle, prelazak na inovativne tehnologije i nove načine rada nije jeftin, a kompanije koje implementiraju takve prakse u svoje poslovanje moraju biti stabilne kako bi se upustile u nove investicije. Neupitno je da su zelena ekonomija i klimatska neutralnost postale goruća tema i izazov s kojim se susreću sve grane industrije. No, energetske kompanije neće moći same iznijeti teret tranzicije. To, jednostavno, nijedna kompanija financijski ne bi mogla izdržati.

Rizik tranzicije mora biti uravnotežen i zato će što pravednija raspodjela troška tranzicije između kompanija, država, Europske unije, ali i potrošača na kraju biti ključna. Ono što može smanjiti početni trošak razvoja i učiniti kompanije dugoročno konkurentnijima dok provode zelenu tranziciju zasigurno su fondovi EU, razni porezni poticaji i slične inicijative.

Gdje Ina vidi svoju ulogu u energetskoj tranziciji?

- Smatram da Ina može, i treba, biti dio rješenja kada je riječ o energetskoj tranziciji. Imamo značajne komparativne prednosti, stručan kadar, iskustvo i vrijednu imovinu, ali i potrebnu financijsku snagu da bismo iznijeli transformaciju. Međutim, kako sam već naveo, to ne možemo sami. Kao ključni igrač na domaćem tržištu, kontinuirano prilagođavamo poslovanje novim regulativama i ekološkim nastojanjima. Jedan od koraka u tom smjeru je program transformacije našeg rafinerijskog poslovanja s investicijom u Rijeci i održivim alternativama kojima će lokacija u Sisku postati moderno industrijsko središte.

Naša znanja sa skladištenjem CO2 u iscrpljena naftna i plinska polja želimo iskoristiti za daljnji razvoj projekata njegova hvatanja i trajnog skladištenja (CCS projekti). Ovakvi projekti prepoznati su i na europskoj razini kao oni koji mogu znatno doprinijeti procesu dekarbonizacije. Osim toga, razmatramo i druge isplative alternative kojima bismo nadogradili postojeći lanac vrijednosti i osigurali održivu budućnost poput proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Također, već neko vrijeme razmatramo i mogućnosti koje nude vodik i geotermalni resursi. Usprkos izazovima koje donosi, na tranziciju gledamo kao na priliku za održiv rast našeg poslovanja.

Postoje li već neki realizirani projekti koji mogu služiti kao primjer vaše strategije?

- Sredinom siječnja napravili smo prvi iskorak u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora i u suradnji s Končarom počeli graditi solarne elektrane na našim lokacijama u Molvama i Sisku. Zajedno će proizvoditi 16.000 megavatsati električne energije godišnje, kolika je i prosječna potrošnja 4800 kućanstava u Hrvatskoj. Prva električna energija bit će ispostavljena u mrežu u 2023. godini. Uskoro započinjemo i s mjerenjem snage vjetra na našim platformama u Jadranu kako bismo ispitali potencijale za gradnju odobalnog vjetroparka.

U suradnji s Gradom Zagrebom uključeni smo u projekt uvođenja vodika u gradski promet. To su samo neki od projekata, a u principu su nam zanimljive sve prilike kojima možemo nadograditi postojeći lanac vrijednosti, a da se istodobno uklapaju u zelene planove Europske unije i Hrvatske. To ne znači da ćemo napustiti naše temeljne djelatnosti istraživanja, proizvodnje, prerade i prodaje nafte i plina. Smatramo da još postoje potencijali koje možemo, i trebamo, iskoristiti u srednjoročnom razdoblju i zato smo pokrenuli nova istraživanja i investicije.

Kako adekvatno alocirati resurse između Ininih tradicionalnih djelatnosti i novih projekata?

- To je danas, vjerojatno, najteže pitanje o kojem duboko promišljaju sve energetske kompanije, pa tako i Ina. Ako ćemo baš jako pojednostaviti odgovor, treba imati na umu nekoliko činjenica. Ina se bavi kapitalno intenzivnom industrijom i za hrvatske prilike upravlja značajnom imovinom. Značajni su zato i iznosi godišnjih investicija u, primjerice, održavanje rafinerijskih postrojenja, naftnih i plinskih polja, maloprodajnih lokacija itd. jer su nam apsolutni prioriteti zaštita naših ljudi, imovine te usklađenost s regulatornim okvirom. Nastavno na to, uvijek pokušavamo optimizirati korištenje imovine, posebice onog dijela koji više ne donosi ekonomsku korist.

Što se tiče projekata rasta, opet pojednostavljeno, za održive projekte spremni smo tolerirati malo dulja razdoblja očekivanog povrata investicije nego za projekte iz naših tradicionalnih aktivnosti. Sve to stavljamo u kontekst financijske situacije i pokušavamo balansirati između očuvanja stabilnog novčanog tijeka, primarno iz tradicionalnih djelatnosti, i izgradnje novog održivog portfelja aktivnosti. Svjesni smo svojih financijskih mogućnosti, a trenutačno nam je u fokusu investicija u Rijeci.

Naši projekti koje sam spomenuo u skladu su i sa strategijom MOL Grupe Shape Tomorrow 2030+, kojom je na razini Grupe definiran veliki iskorak u području obnovljivih izvora energije, prije svega u smanjenju izravnih i neizravnih emisija stakleničkih plinova. Namjera Grupe je do 2030. alocirati najmanje 50 posto ukupnih ulaganja u održive projekte.

Računamo na fondove Europske unije

Ima li Ina točno definirane ciljeve vezane za udjel zelenih projekata u svojem energetskom outputu, odnosno prihodima u sljedećem razdoblju?
- Razvojne smjernice koje slijedimo sastoje se od jasnih ciljeva za sve naše djelatnosti. Fokus tih strateških smjernica je na pokretanju investicijskog ciklusa koji će stvoriti osnovu za održivu dugoročnu budućnost kompanije.

Uz razvoj i nadogradnju naših tradicionalnih biznisa, planiramo i snažno iskoračiti u nove biznise čiji projekti se temelje na obnovljivim izvorima energije i mobilnosti, ali i nekim drugim aktivnostima u kojima vidimo sinergiju s trenutnim poslovanjem. Tu računamo na značajan doprinos fondova EU, posebice za one projekte koji trenutačno nisu na komercijalnoj razini isplativosti ili se radi o inovativnim tehnologijama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. veljača 2022 20:40