Ulazak u Europski tečajni mehanizam II (ERM II) Hrvatska može očekivati u drugoj polovici sljedeće godine, a prethodit će mu razdoblje monitoringa nad mjerama i procesima na koje su se obvezale Vlada i Hrvatska narodna banka, ocjena je Zrinke Živković Matijević, makroekonomistice Raiffeisena.
“Osim uske suradnje s Europskom središnjom bankom i dubinske procjene poslovanja vodećih banaka, u suštini bi se moglo reći da se radi o primjeni najboljih europskih pravila koja mogu ojačati financijski sustav i ekonomiju, stvaranju boljeg poslovnog okruženja smanjenjem administrativnih i financijskih barijera i poboljšanju upravljanja u javnom sektoru. Sporazum o bliskoj suradnji HNB-a i ECB-a značit će ulazak u bankovnu uniju i ERM II, u kojem će Hrvatska provesti najmanje dvije godine, što implicira da će ulazak u europodručje biti najranije 2023. godine”, ističe Živković Matijević u novom broju RBAnaliza.
Ulazak Hrvatske u ERM II, koji je Zagreb zatražio početkom srpnja, značajnim za daljnji razvoj zemlje smatra i Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. No, naš sugovornik upozorava kako će ulazak u ERM II i pripreme za uvođenje eura Hrvatskoj donijeti kako dobre tako i loše stvari.
- To se smatra ireverzibilnim procesom jer je članstvo u ERM-u II put koji vodi k uvođenju eura. Sve će se to odraziti i na cijenu zaduživanja koja bi se trebala smanjiti - kaže Lovrinčević.
Iako bi uvođenje eura Hrvatskoj moglo donijeti brojne koristi, Lovrinčević upozorava kako nam proces uvođenja jedinstvene europske valute nosi i niz izazova. Prije svega, ističe, Hrvatska će se za uvođenje eura pripremati u silaznoj fazi ekonomskog ciklusa kako u samoj Hrvatskoj tako i u EU. Ostale zemlje, s izuzetkom Slovačke, ističe Lovrinčević, euro su uvodile u vrijeme gospodarske ekspanzije. Izgledna nova recesija značila bi teže ispunjavanje uvjeta za uvođenje eura, što za sobom povlači rigidniju politiku plaća. Kroz slične smo rezove, uostalom, prošli i tijekom posljednje recesije koja je u Hrvatskoj trajala šest godina.
- Uvođenje eura u Hrvatskoj će zbog te rigidnosti vrlo vjerojatno prerasti iz ekonomskog u političko pitanje. To bi moglo dovesti do zahtjeva za raspisivanje referenduma, a tu su onda mogući svi ishodi, i racionalni i iracionalni - zaključuje Lovrinčević.
Dodaje i kako će se Hrvatska odreći kune upravo u vrijeme kada se ona afirmira kao nacionalna valuta, odnosno kada raste udio kunskih u ukupnim kreditima.