Analiza Velimira Šonje: Hrvatsko gospodarstvo treba okrenuti prema tržištu kapitala

Vlada je prošli petak u proces javnog savjetovanja uputila nacrt prijedloga Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala 2025.-2030. Ovaj tjedan nakon dulje pauze pratimo početnu javnu ponudu (IPO) dionica novog izdavatelja na Zagrebačkoj burzi, građevinskog poduzeća ING-GRAD. U isto vrijeme pratimo i novu fazu natjecanja banaka nižim kamatnim stopama na tržištu stambenih kredita te očekujemo daljnje smanjenje kamatnih stopa Europske središnje banke. U kakvoj su međusobnoj vezi ti događaji?

Sve se događa u kontekstu približavanja realnog dohotka po stanovniku prema europskom prosjeku. Na podatke za ovu godinu čekat ćemo do proljeća iduće godine, no možemo procijeniti da se Hrvatska sada nalazi na oko 80% europskog prosjeka. Realno, sada zaostajemo oko 20%, dok smo ne tako davne 2021. zaostajali oko 30%, a sada već davne 2014. oko 40%. Radi se o brzom približavanju koje se najčešće tumači priljevom bespovratnih sredstava EU. Ne umanjujući taj doprinos, treba istaknuti da su i drugi, posebno financijski čimbenici dali svoj doprinos brzom približavanju europskom prosjeku razvijenosti.

Donedavno je bilo nezamislivo da ćemo kamatne stope na hrvatske državne obveznice danas uspoređivati s francuskim, španjolskim i slovenskim kamatnim stopama. U isto vrijeme, kamatne stope u nekim državama kojima smo donedavno gledali u leđa poput Češke koja je razvijenija od Hrvatske i ima puno bolji kreditni rejting divergirale su prema gore.

Hrvatska financijska konvergencija prema razvijenom dijelu Europe objašnjava se cijelim dugotrajnim procesom pristupanja europodručju. Tako je udjel neto kamatnog prihoda kreditnih institucija od stanovništva i poduzeća u BDP-u smanjen je s 2,31% BDP-a na početku razdoblja za koje su raspoloživi podaci HNB-a (2016.) na 1,51% u trećem tromjesečju 2024. Učinci ovog rasterećenja ravnomjerno su podijeljeni između stanovništva i poduzeća. U isto vrijeme, udjel neto prihoda kreditnih institucija od naknada i provizija smanjen je s 1,07 na 0,75% BDP-a. Zbirno, radi se o ukupnom financijskom rasterećenju koje je veće od 1% tekućeg BDP-a godišnje. To se reflektira u činjenici da su kamatne stope na većinu kredita u Hrvatskoj danas konkurentne u okviru europodručja.

Recentno povećanje kamatnih stopa Europske središnje banke samo se manjim dijelom prelilo na rast kamatnih stopa na kredite jer su banke zarađivale na velikim viskovima likvidnosti pa nisu razmjerno prenosile rast kamatnih stopa na klijente. Sada, kada je ECB započeo sa smanjenjem kamatnih stopa, vidimo značajne pomake prema dolje.

Međutim, u sljedećoj višegodišnjoj fazi približavanja europskom prosjeku – na putu od 80 do 90% europskog prosjeka realnog dohotka po stanovniku – financijska konvergencija više neće imati značajnu ulogu jer je već u velikoj mjeri ostvarena. Isto vrijedi za bespovratna europska sredstva. Hrvatska stoga treba pronaći nove pokretače bržeg rasta. Na početku teksta spomenuto tržište kapitala jedan je od takvih pokretača.

Poduzeća putem tržišta kapitala dolaze do sredstava za rast. Investitori – što uključuje i mirovinske fondove u koje je učlanjeno 2,3 milijuna građana u drugom stupu i oko 470 tisuća u trećem stupu – dolaze u prigodu uvećati povrate na ulaganja. Iako u zemlji bez tradicije tržišta kapitala ovaj oblik financijskog posredovanja često izaziva podozrenje („casino“, „spekulacije“, i sl.), to je duboko pogrešno. Tržište kapitala je institucija koja promiče preuzimanje rizika i poduzetništvo. Stvara preduvjete za gospodarski rast čije se koristi široko dijele među ljudima koji izravno ili preko mirovinskih i drugih fondova sudjeluju u dobicima, a poduzećima omogućuje brži rast kroz investicije i otvaranje novih radnih mjesta.

Prema tome nakon što su klasični troškovi financiranja oboreni do razina koje se mogu usporediti s razvijenijim europskim državama, otvoren je prostor za više preuzimanja rizika. Stoga je očuvanje financijske konvergencije konkurentnih kamatnih stopa za stanovništvo, poduzeća i vladin sektor, uz ubrzanje razvoja tržišta kapitala, jedan od važnijih sljedećih koraka na dugogodišnjem putu približavanja Hrvatske prosjeku Europske unije.