PODACI INSTITUCIJA

Hrvatskim ekonomistima ovo predstavlja najveću enigmu: Zašto je rast investicija srušen s 5,8 na svega 0,1 posto...

DZS srezao procjenu BDP-a u prvih pola godine, RBA smanjio prognozu rasta za 2023. na 2,1 posto

Ilustrativna fotografija

 Z Jan/Panthermedia

Ovih dana revidirani podaci DZS-a su pokazali da je BDP u prvih pola godina rastao 2,1 posto, a ne 2,7 posto kakva je bila prva procjena, pa su dodatno prigušena i očekivanja za cijelu godinu. Analitičari RBA sada procjenjuju da će BDP-a u ovoj godini rasti 2,1, a ne 2,5 posto, koliko su ranije najavili.

"Ostajemo pri ocjeni da će gospodarstvo usporiti u drugom dijelu godine. Industrijska proizvodnja je već u fazi recesije, što je karakteristično za sve zemlje EU, osobito naše glavne vanjskotrgovinske partnere, a sada posustaju i usluge. Blagi pad noćenja stranih gostiju bio je vidljiv već u kolovozu, što odražava stanje na našim emitivnim turističkim destinacijama", kazala je Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica RBA prilikom predstavljanja kvartalnih ekonomskih prognoza. No, glavni razlog smanjenja prognoza nisu pogoršane okolnosti, već revizija podataka DZS-a koja je obuhvatila razdoblje od 1995. do 2022. godine.

Novi podaci upućuju da je izvoz roba i usluga u drugom tromjesečju počeo osjetno zaostajati, dok rast ekonomije potiču potrošnja i investicije, ponajprije zahvaljujući korištenju bespovratnih sredstava EU. No, ono što ekonomistima predstavlja najveću enigmu je pitanje zašto je DZS-a ‘srušio‘ rast investicija u prošloj godini s 5,8 na svega 0,1 posto. U DZS-u tek pojašnjavaju metodologiju, kako se za tekuće razdbolje koriste privremni podaci sve dok nisu dostupni oni konačni. Tako su bruto investicije procijenjene "na temelju raspoloživih indikatora iz administrativnih izvora te preliminarno dostupnih kvartalnih investicija". Stoga navode: "Jednom kada svi potrebni podaci za obračun godišnjih investicija postanu dostupni, utvrđuje se stvarno stanje koje u odnosu na prošlogodišnju procjenu može biti i značajnije revidirano".

Prognoze rasta u ovoj godini značajno se mijenjale proteklih mjeseci, pa je Vlada iznijela očekivanja da će BDP porasti za 2,8 posto. Analitičari RBA smatraju da to više nije realno. U 2024. godini oni ipak očekuju nešto brži rast, od 2,5 posto. Pritom ističu kako je od osobite važnosti "da Hrvatska iskoristi raspoloživa sredstava dostupnih u okviru europskih programa", kako bi nepovoljan učinak bio što blaži, stoji u analizi pod naslovom "Između inflacije i rasta".

Osobna potrošnja ostaje snažna, a osim priljeva od turizma, u prilog joj ide i dalje iznimno snažno tržište rada, s rastom zaposlenosti, padom nezaposlenosti i snažnim povećanjem plaća, bržim od rasta inflacije. U prvih osam mjeseci ove godine realne neto plaće u prosjeku su rasle 2,7 posto.

"Daljnji rast plaća je izgledan, s obzirom na dogovor Vlade s javnim službama, najavljeno podizanje minimalne plaće, a naravno tu je i snažna potražnja za radom, što znači daljnji pritisak na rast plaća u privatnom sektoru", rekla je Živković Matijević. Podsjeća i na nužnost izrade imigracijske politike te integriranja stranih radnika koji već čine gotovo deset posto radne snage.

Inflaciju će u 2023., prema procjeni RBA analitičara, iznositi osam posto, ali osnovni scenarij ne uključuje eskalaciju rata na Bliskom istoku i poremećaje na tržištu sirove nafte, koji bi "zasigurno stvorili dodatni pritisak na rast cijena". Za iduću godinu pak prognoziraju usporavanje rasta inflacije na 3,3 posto. No i ta je prognoza podložna rizicima, među kojima je snažan rast plaća, pa bi mogla biti i viša.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. veljača 2024 22:35