Hrvatski robni izvoz u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 33,03 milijarde kuna te je bio jedan posto veći nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz dosegnuo 55,5 milijardi kuna, što je 5,6 posto više na godišnjoj razini, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni danas.
Vanjskotrgovinski deficit tako je za prva četiri mjeseca iznosio 22,5 milijardi kuna, odnosno bio je za 2,6 milijardi kuna viši nego u istom razdoblju lani. Istodobno, pokrivenost uvoza izvozom smanjena je s lanjskih 62,2 na 59,5 posto.
U zemlje članice EU od siječnja do kraja travnja ove godine izvezeno je roba vrijednih 22,89 milijardi kuna, odnosno 7,8 posto više nego u prva četiri mjeseca 2017. godine. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 11,5 posto, na 10,1 milijardu kuna.
S druge pak strane, vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU porasla 6,1 posto, odnosno na 43,98 milijardi kuna. U prva četiri ovogodišnja mjeseca porasla je i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU i to za 3,9 posto, na 11,5 milijardi kuna.
Izraženo u eurima hvatski je robni izvoz u prva četiri mjeseca iznosio 4,4 milijarde eura, što je 1,3 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 5,9 posto, na 7,4 milijarde eura.
Tako je vanjskotrgovinski deficit u prva četiri mjeseca ove godine iznosio 3 milijarde eura, dok je u isto vrijeme lani iznosio 2,6 milijardi eura.
Prvi podaci DZS-a o robnoj razmjeni s inozemstvom u prva četiri mjeseca ove godine pokazuju da je u države članice EU-a izvezeno robe za 3,1 milijardu eura ili 8,1 posto više, dok je istodobno izvoz u zemlje nečlanice EU-a pao za 11,2 posto, na 1,36 milijardi eura.
Uvoz iz država članica EU-a je povećan 6,4 posto, na 5,9 milijarde eura, a iz zemalja nečlanica za 4,1 posto, na 1,5 milijardi eura.
U prva tri mjeseca pad izvoza, rast uvoza
DZS je danas objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prva tri mjeseca ove godine koji pokazuju da je izvoz pao 2,4 posto na 24,5 milijardi kuna, dok je uvoz porastao za 7,2 posto, na 42 milijarde kuna. Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 17,5 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 58,3 posto.
Izraženo u eurima izvoz je u prva četiri mjeseca ove godine pao tri posto, na 3,28 milijardi eura, dok je uvoz porastao 7,6 posto, na 5,6 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 2,3 milijarde eura.
Podaci prema djelatnostima pokazuju da je prerađivačka industrija, koja u ukupnom robnom uvozu ima najznačajniji udio od 90 posto, u prva tri mjeseca zabilježila rast robnog izvoza za 0,5 posto, na 2,9 milijardi eura.
Rast izvoza bilježi se kod proizvodnje prehrambenih proizvoda, za šest posto, na 257,6 milijuna eura, kod proizvodnje kemikalija i prehrambenih proizvoda za 5,3 posto, na 192,5 milijuna eura, proizvodnje strojeva i uređaja za 3,4 posto, na 236,4 milijuna eura itd.
Istodobno je pao izvoz farmaceutskih proizvoda i pripravaka, za 29 posto, na 229,5 milijuna eura, izvoz ostalih prijevoznih sredstava za 27 posto, na 91,9 milijuna eura itd.
Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj su i dalje Italija i Njemačka. U Italiju je u prva tri mjeseca izvezeno robe za 461,8 milijuna eura ili 2,8 posto više nego u isto vrijeme lani, dok je izvoz u Njemčaku porastao 14,6 posto, na 458,7 milijuna eura.
Iz Italije je uvezeno robe za 823,25 milijuna eura ili 20,2 posto više, a iz Njemačke za 858,46 milijuna eura ili 9,1 posto više.
U zemlje CEFTA-e zabilježen je pad izvoza za 4,9 posto, na 515,7 milijuna eura, pri čemu je snažnije pao izvoz u dvije susjedne zemlje, u Bosnu i Hercegovinu za 9 posto, na 281,9 milijuna eura, te Srbiju, za 8,4 posto, na 140,5 milijuna eura.
DZS: Potrošnja porasla 44. mjesec zaredom, rast ubrzan
U Hrvatskoj je u travnju potrošnja u maloprodaji porasla za 4,3 posto na godišnjoj razini, već 44. mjesec zaredom, i to brže nego mjesec dana prije i više nego što se očekivalo.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u travnju pala za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na travanj prošle godine porasla za 4,3 posto.
To je brži rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja porasla za 2,1 posto na godišnjoj razini, i veći nego što se očekivalo.
Tri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali rast potrošnje u travnju za 2,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Njihove procjene rasta kretale su se u širokom rasponu od 1,3 do 3,5 posto.
Tako je u ožujku nastavljen rekordni pozitivni trend, s obzirom na to da je pad potrošnje na godišnjoj razini posljednji put zabilježen u kolovozu 2014. godine.
Rast potrošnje 44 mjeseca zaredom nije zabilježen od kada DZS vodi te podatke.
- Ubrzavanje godišnje stope rasta u travnju podržano je snažnijim stopama rasta u svim kategorijama izuzev trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima - navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
U travnju je na godišnjoj razini promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 1,2 posto, dok je maloprodaja neprehrambenim proizvodima skočila za12,2 posto.
U prva četiri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo porastao je za 3,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
- Dinamika solidnih stopa rasta trgovine na malo mogla bi se nastaviti i u narednim mjesecima ukazujući kako će glavni nositelj rasta i u narednim tromjesečjima ostati osobna potrošnja - navode analitičari RBA.
Nedavno je objavljeno da je u prvom tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) porastao za 2,5 posto na godišnjoj razini, brže nego u prethodnom kvartalu.
To se ponajviše zahvaljuje snažnom rastu osobne potrošnje, glavne sastavnice BDP-a, za 3,9 posto na godišnjoj razini. A rast osobne potrošnje temelji se, među ostalim, na rastu maloprodaje.
Analitičari RBA ukazuju i na to da su pokazatelji pouzdanja i povjerenja potrošača u uzlaznom trendu, što najavljuje nastavak povoljnih kretanja u maloprodaji.
- U prilog navedenim kretanjima idu i očekivanjima o još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni, ali i posljednja kretanja koja ukazuju na blagi oporavak kreditne aktivnosti - zaključuju analitičari RBA.