Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je u prvom tromjesečju prvi puta u godinu dana, zadržavši se ipak osjetno ispod prosjeka eurozone, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog statističkog ureda.
Na razini eurozone udio javnog duga u BDP-u iznosio je na kraju prvog tromjesečja 88,0 posto i bio je viši za 0,6 postotnih bodova nego na kraju prošle godine, izračunali su statističari.
Na razini Europske unije porastao je za 0,8 postotnih bodova, na 81,8 posto.
Hrvatske neto plaće dosegle novi rekord, evo gdje su najviše
U odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje udio duga u BDP-u eurozone bio je viši za 0,2 postotna boda i za 0,6 postotnih bodova na razini Unije.
Na kraju ožujka bruto dug opće države iznosio je na razini eurozone 13,47 bilijuna eura, a na razini EU-a 14,82 bilijuna eura. To znači da je u eurozoni bio veći za nekih 220 milijardi eura nego na kraju prosinca, te za nekih 280 milijardi eura na razini Unije.
Hrvatska uz Poljsku
U 13 zemalja EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je na kraju ožujka iznad propisanog plafona od 60 posto, pokazuju podaci.
Najviši je ponovo bio u Grčkoj gdje premašio BDP za nešto više od 50 posto. Slijedi Italija s dugom većim od BDP-a za otprilike 37 posto.
U Francuskoj ponovo je premašio BDP za nešto više od 10 posto, a bio je nešto veći od vrijednosti gospodarske aktivnosti i u Španjolskoj i Belgiji. Blizu je i Portugal s javnim dugom tek otprilike četiri posto ispod vrijednosti BDP-a.
U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju prvog tromjesečja iznosio 50,63 milijarde eura i bio je veći za 1,35 milijardi eura nego na kraju četvrtog prošlogodišnjeg tromjesečja. Iskazan udjelom u BDP-u porastao je na kraju ožujka prvi puta u godinu dana, na 58,4 posto, s 57,6 posto koliko je iznosio na kraju prosinca.
‘Stvaramo burzu osam država: U doba nesigurnosti naša regija postaje sigurna luka‘
Najbliže je Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u na kraju ožujka bila Poljska gdje je iznosio 57,4 posto.
Najmanji dug bilježile su Bugarska i Estonija, od 23,9 odnosno 24,1 posto BDP-a.
Manji grčki dug
Na kraju ožujka udio duga u BDP-u bio je u 16 zemalja veći nego tri mjeseca ranije, a najviše je porastao u Austriji i Slovačkoj, za po 3,5 postotnih bodova.
Slijedi Slovenija s udjelom duga u BDP-u većim za 2,9 postotnih bodova.
Daleko se pak najviše smanjio u Irskoj, za 3,7 postotnih bodova. Slijede Latvija i Grčka gdje je pao za otprilike jedan postotni bod u odnosu na kraj prosinca.
Usporedba s krajem prvog tromjesečja 2024. godine pokazuje pak povećanje udjela javnog duga u BDP-u u 13 zemalja. Najviše je porastao u Poljskoj i Finskoj, za 6,1 odnosno za 5,1 postotni bod.
Daleko se pak najviše smanjio u Grčkoj, za 9,3 postotna boda. Slijede Cipar i Irska gdje je smanjen za 8,2 odnosno za 6,1 postotni bod.
Eurostat je u skupini izdvojio i Hrvatsku s udjelom javnog duga u BDP-u na kraju prvog tromjesečja manjim za 3,6 postotnih bodova nego na kraju istog razdoblja prošle godine. Blizu je i Danska gdje je pao za 3,2 postotna boda.
Komentari
0