Hrvatski gradovi u idućim mjesecima dobivaju rijetku razvojnu priliku: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine otvara poziv vrijedan 71 milijun eura za projekte zelene urbane infrastrukture, s bespovratnim udjelom do 85 posto. Riječ je o mjeri iz Programa konkurentnosti i kohezije 2021. – 2027., namijenjenoj jačanju otpornosti gradova, poboljšanju bioraznolikosti i stvaranju zelenijih, ugodnijih urbanih sredina. Prvi projektni prijedlozi moći će se predati od 12. prosinca 2025. u podne.
Na panelu Zelena urbana infrastruktura kao imperativ i izazov, održanom u zagrebačkoj Uraniji u organizaciji Impuls savjetovanja, stručnjaci iz područja arhitekture, urbanizma, šumarstva i lokalne uprave upozorili su da je riječ o natječaju koji bi mogao odlučiti smjer razvoja manjih i srednjih gradova u sljedećem desetljeću.
Gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić ocijenio je da će se upravo ti gradovi najžešće boriti za stanovnike. Naglasio je da se sela prazne brže nego ikada, ali i da se sve teže zadržavaju mladi u urbanim sredinama koje nemaju dovoljno javnih zelenih površina, hladovine i kvalitetnih prostora za život. Smatra da su dostupnost, održivost i zdrave zelene oaze danas jednako važni elementi urbane konkurentnosti kao promet ili komunalna infrastruktura.
Sudionici panela složili su se da o zelenoj infrastrukturi više ne treba govoriti kao o dodatku gradskom prostoru, nego o nužnom temelju. Šumarska stručnjakinja Iva Šikić-Vargašević podsjetila je da bi bez zelenila urbani sustavi jednostavno prestali funkcionirati. Pojašnjava da je ključ u stručnom planiranju, pravilnom odabiru vrsta i uključivanju šumarske struke od samog početka projekata, što danas još uvijek nije standard.
Arhitekt Marko Dabrović iz studija 3LHD upozorio je na ekološku dimenziju urbanog razvoja. Istaknuo je da izgradnja svakog kvadrata stambenog prostora proizvodi oko tonu CO₂, dok jedno stablo staro 25 godina može apsorbirati približno toliko emisija. Za stan od 60 kvadrata, kaže, bila bi potrebna šuma od oko 60 stabala da se nadoknadi proizvedeni ugljik. Smatra da se borimo protiv nečega što još ne znamo precizno mjeriti, ali to ne umanjuje hitnost djelovanja.
Panel je otvorio i pitanje planiranja gradova u konceptu dostupnosti unutar 15 minuta. Moderatorica Ivana Novoselec iz Impuls savjetovanja napomenula je da to nije novi model: u manjim sredinama on je postojao sam po sebi i sada ga treba revitalizirati. Gradovi koji žele zadržati stanovnike morat će postati kompaktni, sigurni i ugodni za svakodnevni život, što bez kvalitetno umreženih zelenih površina nije moguće.
Ines Androić Herceg, savjetnica za održivi razvoj i zelenu infrastrukturu, naglasila je da je do prije nekoliko godina u Hrvatskoj ozbiljno nedostajalo i politika i podataka. Danas postoji registar zelene infrastrukture koji prvi put omogućuje usporedivo praćenje stanja u gradovima, ali ostaje izazov kapaciteta. Građani i struka još uvijek se teško uključuju u procese planiranja, što usporava promjene.
Pilot-projekti u 27 hrvatskih gradova pokazali su, kažu sudionici, da je ključ u povezivanju zelenih površina u cjelovite mreže, a ne u pojedinačnim točkama. Takav pristup moguć je i u manjim sredinama, pod uvjetom da se strateški planira i da se zeleni projekti shvate jednako ozbiljno kao prometni, komunalni ili energetski.
Panel, prvi u nizu susreta kojima Impuls savjetovanje želi povezati upravljačke strukture gradova sa strukom, zaključio je da će budućnost hrvatskih urbanih sredina uvelike ovisiti o tome hoće li zelena infrastruktura napokon postati ravnopravna ostalim infrastrukturnim sustavima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....