Vlado Kos/Cropix
Podaci DSZ-a

Hrvatski BDP u prvom tromjesečju pao 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine

Na pad BDV–a utjecao je znatan pad realne dodane vrijednosti u djelatnosti Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane
Piše: Novac.hr/HinaObjavljeno: 28. svibanj 2021. 11:17

Hrvatsko gospodarstvo palo je u prvom tromjesečju ove godine 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najmanji pad od početka koronakrize i pokazuje da je gospodarstvo na putu oporavka.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je BDP u proteklom kvartalu pao 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je četvrto tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo palo na godišnjoj razini, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je pad iznosio 7,2 posto.

„Na ta kretanja upućivale su objave visokofrekventnih pokazatelja za prvo tromjesečje, koje su donijele optimizam te rast na tromjesečnoj osnovi, pri čemu je industrijska proizvodnja nastavila bilježiti blago ubrzanje dinamike oporavka, a slična pozitivna kretanja zabilježena su i kod trgovine na malo”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

No, pad BDP-a je slabiji podatak nego što se očekivalo. Od šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih troje očekivalo je rast BDP-a između 0,7 i 4 posto, dvoje stagnaciju, a jedan pad od 6 posto.

Ipak, nakon što je prošle godine zbog posljedica pandemije koronavirusa palo rekordnih 8,4 posto, gospodarstvo je na putu oporavka, na što ukazuje rast BDP-a na kvartalnoj razini treće tromjesečje zaredom.

Pad potrošnje usporen, investicije rastu

U prvom tromjesečju ove godine prema sastavnicama BDP-a „pad je zabilježen kod potrošnje kućanstava, izvoza i uvoza usluga, dok su ostale komponente pozitivnim stopama rasta zaustavile snažniji pad BDP-a”, navode analitičari RBA.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava pala je u proteklom kvartalu za 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je znatno manji pad nego u prethodnom kvartalu.

Izvoz roba i usluga pao je, pak, za 0.9 posto na godišnjoj razini, također znatno sporije u odnosu na prethodno tromjesečje.

Pritom je izvoz roba porastao 8,3 posto, dok je izvoz usluga potonuo 18,6 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 2,1 posto na godišnjoj razini.

Pritom je uvoz roba porastao za 1 posto, dok je uvoz usluga pao 19,7 posto.

No, bruto investicije u fiksni kapital porasle su u proteklom tromjesečju za 4,6 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 4,2 posto u prethodnom kvartalu.

Porasla je i državna potrošnja, za 0,2 posto na godišnjoj razini.

Iznad prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju porastao 5,8 posto na kvartalnoj razini, dok je na godišnjoj razini skliznuo 0,9 posto.

Tako je u odnosu na prosjek Europske unije hrvatsko gospodarstvo zabilježilo bolje rezultate.

Naime, prema podacima Eurostata, sezonski prilagođeni BDP EU-a pao je u prvom tromjesečju 1,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je u odnosu na prethodni kvartal skliznuo 0,4 posto.

Ubrzanje oporavka

„Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje ubrzavanje pozitivne stope na 5,8 posto, sa 4,1 posto tromjesečje ranije, što je bilo i očekivano budući da se tijekom prvog tromjesečja epidemiološka situacija ipak donekle poboljšala u odnosu na zadnje tromjesečje 2020., a i dinamika cijepljenja se polako ubrzavala”, ističe se u analizi RBA.

Analitičari te banke u cijeloj ovoj godini očekuju rast gospodarstva od 5,1 posto.

„Projekcija se, osim na učinku baznog razdoblja, temelji na obuzdavanju pandemije u prvoj polovici godine, solidnoj turističkoj sezoni i produljenju post sezone, obnovi potresom pogođenih područja te boljoj iskoristivosti potencijalno raspoložih sredstava iz Europske unije”, navodi se u analizi RBA.

I ostali analitičari očekuju snažan rast gospodarstva ove godine jer se s popuštanjem restriktivnih mjera u idućem razdoblju očekuje normalizacija gospodarskih aktivnosti, daljnji oporavak osobne potrošnje, kao i rast investicija.

U anketi Hine šest analitičara procjenjuje u prosjeku da bi gospodarstvo u ovoj godini moglo porasti 4,9 posto. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 4 do 5,1 posto.

Linker
26. srpanj 2021 23:11