Sa svoje dvije regije, Kontinentalnom i Jadranskom, Hrvatska je 2017. godine imala BDP koji je činio 62 posto prosjeka Europske unije, dok je godinu prije bila na razini od 60 posto. Unatoč, blagom poboljšanju, slabije razvijena od Hrvatske u prosjeku je jedino Bugarska (49 posto), premda i ta zemlja ima bogatijih područja.
Mjereno paritetom kupovne moći, stanovnici Jadranske Hrvatske raspolažu sa 17.800 eura, a oni u Kontinentalnoj sa 18.900 (prosjek za Hrvatsku 18.500). Raspon u bugarskim pokrajinama se kreće od 9300 eura na Sjeverozapadu do 23.700 na Jugozapadu (prosjek zemlje 14.800).
Poseban status
Međutim, ta statistika vjerojatno ne odražava najbolje stanje na terenu, a Vlada je ocijenila da je ujedno bila prepreka za povlačenje novca iz EU s obzirom na to da je Zagreb “dizao” razinu manje razvijenim regijama. Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac nedavno je najavila da će Hrvatska ubuduće imati četiri statističke regije, pri čemu će se kontinentalni dio zemlje podijeliti na Grad Zagreb koji ima više od 100 posto razvijenosti EU, zatim Sjevernu Hrvatsku te Središnju i istočnu Hrvatsku.
Ljestvicu najrazvijenijih zemalja, pokazuju podaci Eurostata, i dalje vodi Luksemburg s BDP-om koji nadilazi prosjek EU za 253 posto, a visokopozicionirana je i Irska s postotkom od 181 posto. Kada je riječ o 281 regiji unutar EU, raspon se kreće od svega 31 posto prosjeka EU u bugarskom Sjeverozapadu do 626 posto u centru Londona (West). U grupi 20 najsiromašnijih regija čak je pet bugarskih pokrajina, po četiri imaju Grčka i Mađarske, tri su u Poljskoj, a po dvije u Rumunjskoj i Francuskoj, pri čemu je francuski Mayotte na visokom drugom mjestu po siromaštvu.
Na listi bogatih regija, londonski West slijedi Južna Irska (220 posto prosjeka EU), a zatim njemački Hamburg, Bruxelles te Istočna i srednja Irska. Podaci Eurostata pokazuju da 21 regija ima BDP koji je 50 posto veći od prosjeka EU, pet ih je u Njemačkoj, po dvije su u Irskoj, Austriji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji te po jedna u Belgiji, Češkoj, Danskoj, Francuskoj, Slovačkoj, Poljskoj, Švedskoj i Luksemburgu.
Rast zaposlenosti
Kako se u europskim regijama kretala zaposlenost? Čak njih 90 posto u 2017. godini bilježi rast zaposlenosti i ona je na razini EU povećana 1,6 posto. Međutim, razlike među regijama su velike, pri čemu je veći rast uočljiv u nekim manje razvijenim dijelovima EU. Najveći rast ostvaren je u siromašnoj francuskoj pokrajini Mayotte, od čak 7,7 posto, ali visoko na listi je i češka Bohemija koja je u 2017. godini imala 5,5 posto više zaposlenih nego godinu ranije. Također, stanje se značajno popravilo i u bugarskom Jugocentru i portugalskom Lisabonu (po 4,1 posto), ali i u hrvatskim regijama, u prosjeku za 2,2 posto. S druge strane, smanjenje zaposlenosti bilježe dvije talijanske pokrajine Basilicata (2,7 posto) i Liguria (1,9 posto) te dvije pokrajine u Velikoj Britaniji (Cumbriain i South Yorkshirein), više od dva posto.
Ciljevi Bruxellesa
Ujednačavanje razvijenosti unutar granica EU glavni je cilj europske politike, a brojke i pokazuju da političari uglavnom imaju razloga biti zadovoljni procesom konvergencije. Najveće stope rasta bilježe manje razvijene zemlje, u istočnom dijelu EU. Međutim, regije unutar samih zemalja istočne Europe i dalje pokazuju vrlo velika odstupanja, a rast je uglavnom koncentriran u glavnim gradovima. Također, neke regije u razvijenijim zemljama čak nazaduju. One, pak, koje bilježe loše rezultate, primjećuju ekonomisti, su regije u Grčkoj, Italiji i Velikoj Britaniji. Koliko su regije u stanju sustići bolje od sebe ovisi o razini proizvodnje koju ima te o tome koliko subvencija EU odlaze u prave aktivnosti.
Povećanje razlika unutar EU, navodi u nedavnom izvješću Eurofounda koji se bavi procjenom konvergencije, ima svoje negativne posljedice. Takav razvoj događaja u suprotnosti je s onim što promiče čvršće integriranje EU, može proširiti osjećaj društvene nepravde i povećati antieuropski sentiment.
Talijanska Emilia-Romagna pomaže istočnoj Slavoniji
Kao dio tehničke pomoći koju Svjetska banka pruža Hrvatskoj u projektu Slavonija, Baranja i Srijem, potpisan je ugovor te institucije s talijanskom regijom Emilia-Romagna. Elisabetta Capannelli, voditeljica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Patrizio Bianchi, ministar za europske politike, obrazovanje, stručno usavršavanje, akademska istraživanja i rad u poglavarstvu Regije Emilia-Romagna, potpisali su Memorandum o razumijevanju kojim se utvrđuje okvir za suradnju na zajedničkim aktivnostima u potpori istočnoj Slavoniji.
Na području Slavonije, Baranje i Srijema živi više od četvrtine nezaposlenog stanovništva Hrvatske, a dvadeset posto njezinih stanovnika, navodi Svjetska banka, izloženo je riziku od siromaštva. To područje, istodobno, ima prirodna dobra, plodno tlo i povoljan zemljopisni položaj.
- Emilia-Romagna se nalazi među prvim regijama u Italiji i u Europi po učinkovitosti i djelotvornosti povlačenja fondova ESI i izrazito smo sretni što ćemo regiji Slavonije približiti naša iskustva i vještine u ovom području - poručio je prof Bianchi. Predstavnici talijanske regije će s hrvatskim kolegama podijeliti dugogodišnje iskustvo u provedbi cjelovitih razvojnih politika te kako postati uspješan u osmišljavanju i provedbi projekata financiranih fondovima EU.