Hrvatske su tvrtke lani za otpremnine isplatile gotovo 763,3 milijuna kuna. To je gotovo 100 milijuna kuna ili 14,7 posto više nego prethodne godine, pokazuju podaci Fine.
Time se prekinuo trend smanjenja iznosa za otpremnine koji je obilježio postkrizno razdoblje. Naime, u posljednjoj recesijskoj godini, 2014., hrvatska su poduzeća za otpremnine morala izdvojiti više od 1,14 milijardi kuna, godinu dana kasnije - dakle, već u vrijeme gospodarskog oporavka - 884,3 milijuna, a u 2016. malo više od 862,7 milijuna kuna. U 2017. godini zabilježen je postrecesijski minimum izdataka za otpremnine s obzirom na to da je vrijednost isplaćenih otpremnina u toj godini, prema podacima Fine, iznosila 649,4 milijuna kuna. No, u prošloj je godini ponovno zabilježen rast izdataka za otpremnine.
Pritisak vlade
Ovdje valja reći da se radi samo o podatku za realni sektor, odnosno da ovi podaci ne obuhvaćaju financijski sektor, u kojem je lani također bilo isplata otpremnina. U Fini nemaju podatke o tome koliko je točno radnika lani dobilo otpremnine, pa tako ni podatke o iznosu prosječne otpremnine. Ipak, imaju podatak da je otpremnine lani isplatilo ukupno 3189 hrvatskih poduzetnika, što je više nego u 2017. godini, kada ih je isplatilo 3058 hrvatskih poduzeća.
Ekonomisti ističu da je više razloga povećanja isplata otpremnina u prošloj godini. Ivica Krešić, analitičar tvrtki, glavni razlog rasta otpremnina u prošloj godini vidi u državnim poduzećima, koja su se, ističe, našla pod pritiskom Ministarstva financija, Europske komisije i međunarodnih institucija da broj zaposlenih svedu u realnije okvire. Dio je to hrvatskih priprema za uvođenje eura, ali i nadzora Bruxellesa nad hrvatskim javnim financijama.
- U osnovi, radi se o pritisku da hrvatska javna poduzeća postanu učinkovitija - ističe Krešić.
No, otpuštanja je lani bilo i u privatnom sektoru. Negdje su ona bila veća, a negdje manja, a pratile su ih i isplate otpremnina. U tvrtkama smanjivanje broja zaposlenih pritom objašnjavaju racionalizacijom poslovanja i restrukturiranjem te uvođenjem novih tehnologija.
U HT-u, primjerice, ističu da prolaze kroz transformaciju poslovanja, koja za sobom povlači i smanjivanje broja zaposlenika.
“Riječ je o kontinuiranom procesu u našoj industriji koja se posljednjih 20-ak godina značajno promijenila. Velik broj poslova više ne postoji, no istodobno je kreiran i velik broj potpuno novih poslova, o kojima prije samo nekoliko godina nije bilo ni riječi”, stoji u odgovoru HT-a na naš upit.
Nekima i dodaci
U prošloj je godini u HT-u, dodaju, utvrđen višak od oko 60 zaposlenika. Njima su uz otpremninu zajamčenu kolektivnim ugovorom isplaćene i dodatne, stimulativne otpremnine, ovisno o godinama radnog staža u HT-u. Uz to, određenim je kategorijama zaposlenika osigurana i isplata posebnog dodatka u iznosu od šest plaća. Prosječna je otpremnina po zaposleniku, ističu u HT-u, iznosila 230.000 kuna u bruto iznosu.
Dodaju kako su kroz program “Podrška Plus” zaposlenicima osigurali i stručnjake koji ih savjetuju u lakšem snalaženju na tržištu rada i rješavanju njihova radnog statusa.
Osim toga, HT je zaposlenicima koji su odlazili iz tvrtke subvencionirao edukacije po izboru u iznosu do 5000 kuna. Dijelu zaposlenika koji su bili višak kompanija je ponudila posao u “području za korisničko iskustvo”, stoji u odgovoru HT-a na naš upit.
S druge strane, u Atlantic Grupi nam kažu da lani nisu prolazili kroz proces restrukturiranja, pa samim time nisu isplaćivali ni značajnije iznose otpremnina. Dodaju kako su u slučajevima koji iziskuju otpremnine njihove prakse sukladne propisima, kolektivnim ugovorima i dobroj korporativnoj praksi.
I u nizu drugih tvrtki s čijim smo predstavnicima razgovarali kažu nam da lani nisu imali značajniji broj isplata otpremnina.