RAST GOSPODARSTVA

Hrvatska zadržala mjesto među zemljama EU s najvećim padom udjela duga u BDP-u

Na razini EU-a javni dug iznosio je na kraju lanjskog rujna 85,1 posto BDP-a, izračunao je Eurostat

Najbliže su Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna Finska i Slovenija gdje je iznosio 70,8 odnosno 72,3 posto

 Goran Mehkek/Cropix

Javni dug u EU i eurozoni iskazan udjelom u BDP-u smanjio se i na kraju trećeg tromjesečja 2022. godine zahvaljujući kontinuiranom rastu gospodarstva, a Hrvatska je zadržala mjesto među zemljama s najvećim padom, pokazalo je izvješće Eurostata.

Na razini EU-a javni dug iznosio je na kraju lanjskog rujna 85,1 posto BDP-a, izračunao je Eurostat. Na kraju lipnja iznosio je 86,4 posto.

U eurozoni spustio se s 94,2 na 93 posto.

Na kraju rujna 2021. iznosio je 89,7 posto u EU dok je u eurozoni bio gotovo izjednačen s BDP-om.

Dug je porastao u apsolutnom izrazu, ali je gospodarstvo poraslo još snažnije, objasnili su statističari smanjeni udio duga u BDP-u.

Hrvatska uz Finsku

Najviši javni dug iskazan udjelom u BDP-u bilježila je i na kraju trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja Grčka, gotovo dvostruko veći od BDP-a.

Italija je ponovo zauzela drugo mjesto s dugom gotovo 50 posto većim od BDP-a. Slijede Portugal gdje je bio veći za petinu, te Španjolska i Francuska gdje je nadmašio BDP za 16 odnosno za 13 posto.

U Hrvatskoj konsolidirani dug opće države iznosio je na kraju prošlogodišnjeg rujna 45,689 milijardi eura, što odgovara 70,4 posto BDP-a, navodi Eurostat, napominjući da je iznos izračunat na temelju službeno utvrđenog tečaja zamjene kune za eure uoči ulaska u eurozonu.

Na kraju prošlogodišnjeg lipnja iznosio je 45,636 milijardi eura, odnosno 73,2 posto BDP-a. Na kraju rujna 2021. godine iznosio je 45,856 milijardi eura, odnosno 81,5 posto BDP-a.

Najbliže su Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna Finska i Slovenija gdje je iznosio 70,8 odnosno 72,3 posto.

Najnižu razinu duga bilježile su na kraju trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja Estonija gdje je iznosio 15,8 posto BDP-a. U skupini su i Bugarska i Luksemburg čiji je dug iznosio otprilike četvrtinu BDP-a.

Izdvojena ‘četvorka‘

U samo četiri zemlje EU-a javni je dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna bio veći nego na kraju lipnja, a najviše je porastao u Bugarskoj i Češkoj, za 1,9 odnosno 1,7 postotnih bodova.

Slijede Francuska i Švedska gdje je uvećan za 0,3 odnosno 0,2 postotna boda.

Najviše je pak u usporedbi s lipnjem smanjen udio javnog duga u BDP-u u Grčkoj, za 5,3 postotna boda. Slijede Cipar gdje je bio manji za 3,8 postotnih bodova i Portugal gdje je smanjen za 3,3 postotna boda.

U skupini su i Italija i Hrvatska gdje je na kraju prošlogodišnjeg rujna javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio manji za tri odnosno za 2,8 postotnih bodova nego na kraju lipnja.

Ponovno oštar pad

Hrvatska se svrstala i u skupinu zemalja EU s najvećim padom javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u odnosu na rujan 2021. godine, za 11,1 postotni bod.

Veći su pad bilježile samo Grčka, za 24,7 postotnih bodova, i Cipar, za 15 postotnih bodova.

Eurostat u skupini izdvaja i Portugal i Dansku, gdje je smanjen za devet odnosno 8,8 postotnih bodova. Značajno je smanjen i u Irskoj, za 8,4 postotna boda, te Litvi i Sloveniji, za 7,3 odnosno 7,2 postotna boda.

Veći javni dug nego na kraju rujna 2021. godine bilježila je samo Češka, za 4,7 postotnih bodova, utvrdio je Eurostat.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. siječanj 2023 14:49