PARITET KUPOVNE MOĆI

Hrvatska više nije druga najsiromašnija članica EU! Dvije zemlje potonule ispod nas...

‘Sada se onaj zacrtani cilj od 75 posto prosjeka EU-a BDP-a o stanovniku prema paritetu kupovne moći više ne čini toliko nedostižnim‘

Ilustracija, trgovački centar

 Josko Supic/Cropix

Smanjeni broj stanovnika i visoka stopa ekonomskog rasta u prošloj godini Hrvatskoj su donijeli pomak na ljestvici BDP-a po stanovniku, mjerenog paritetom kupovne moći. Rana procjena Eurostata za 2021. godinu pokazuje kako Hrvatska više nije predzadnja članica po životnom standardu u EU, ispred Bugarske, već su sada iza nje tri zemlje. Osim Bugarske koja je i dalje na posljednjem mjestu, Hrvatska je pretekla Grčku I Slovačku. U prošloj godini dosegla je 70 posto prosječnog BDP-a po stanovniku EU, dok je u 2020. on bio na razini od 66,5 posto.

"Sada se onaj zacrtani cilj u Nacionalnoj razvojnoj strategiji 2030. od 75 posto prosjeka EU-a BDP-a o stanovniku prema paritetu kupovne moći više ne čini toliko nedostižnim", kaže Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca. Prema njezinom mišljenju, dva su osnovna razloga iza ovakvog rezultata, a jedan se odnosi na promjenu broja stanovnika. Podaci popisa stanovništva iz prošle godine ukazuju na značajno smanjen ukupni broj stanovnika. K tome, Hrvatska je lani imala rekordnu stopu rasta BDP-a i brzi oporavak od koronakrize, što zemlje poput Slovačke, Grčke i Bugarske još uvijek nisu uspjele nadoknaditi.

"Iako smanjenje broja stanovnika, pogotovo onog u radnoj dobi, predstavlja prijetnju ostvarivanju visokih stopa rasta u budućnosti, to je razvoj događaja koji nam se nije dogodio isključivo u 2021., samo smo ga uspjeli kvantificirati zbog provedbe popisa stanovništva. S druge strane, unatoč pandemiji Covid-19 i pratećim inflatornim pritiscima već tijekom druge polovice prethodne godine, ipak smo uspjeli ostvariti značajan ekonomski rast za kojeg se, uz potporu EU sredstva, očekivao i nastavak u ovoj godini. Dakako, ako se ekonomske posljedice rata u Ukrajini ne preliju značajnije na hrvatsko gospodarstvo", kaže Tomić.

Kako objašnjavaju na stranicama Eurostata, u međunarodnim usporedbama podataka nacionalnih računa, kao što je npr. BDP per capita, poželjno je ne samo izraziti brojke u zajedničkoj valuti, već i prilagoditi ih razlikama u razinama cijena. U suprotnom, kaže Tomić, razina BDP-a po glavi stanovnika bila bi precijenjena za zemlje s visokim razinama cijena u odnosu na zemlje s niskim razinama cijena. Upravo tome i služe procjene standarda kupovne moći.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 00:11