Ilustracija
 Profimedia, Cultura RM
Vina Croatia

Hrvatska vina vode bitku protiv jeftinog uvoza? HGK smatra da je rješenje nadohvat ruke

Hrvatska trenutno ima zaštitu za 16 naziva oznakom izvornosti među kojima je i svjetski poznati Dingač
Piše: HinaObjavljeno: 01. rujan 2019. 17:57

Na hrvatskom tržištu vina zrcale se problemi cijelog poljoprivredno-prehrambenog sektora, unatoč znanju i tradiciji ne proizvodimo dovoljno vina za domaće potrebe pa se jeftino vino uvozi, a izvoze se kvalitetna hrvatska vina, stoga je kvalitetnije brendiranje domaćih vina lijek protiv jeftinog uvoza, priopćeno je iz HGK.

Prostora za veću potrošnju hrvatskog vina na domaćem tržištu i u inozemstvu ima, uz snažniju promidžbu i brendiranje, kroz zaštitu zemljopisnog podrijetla vina oznakom izvornosti (ZOI) ili oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP), naveli su u nedjelju iz Hrvatske gospodarske komore (HGK),

ZOI i ZOZP oznake potrošačima, uz ostalo, jamče da grožđe i vino dolaze iz točno određenog područja, te da se na godišnjoj razini kontroliraju uvjeti proizvodnje kao i   fizikalno-kemijski i organoleptički parametri vina definirani specifikacijama proizvođača.

Hrvatska trenutno ima zaštitu za 16 naziva oznakom izvornosti, od čega tri ZOI-ja odnose se na razinu vinogradarske regije, 12 na razinu vinogradarskih podregija, a samo jedna oznaka je na razini položaja – svjetski poznati Dingač.

Problem je što su specifikacije naših ZOI-ja jako široko postavljene i ne nude prava rješenja proizvođačima niti odgovore potrošačima, ocjenjuju iz HGK-a.

- Sazrelo je vrijeme da naši proizvođači preispitaju sadržaj specifikacija postojećih zaštita i upuste se u kreiranje novih, specifičnijih, koje će najbolje transponirati značajke podneblja, tradicije i izvrsnosti i tako razvijati brand određenog područja. Zaštita naziva snažan je marketinški alat za proizvođače, mamac i jamstvo za potrošača, a pruža velike mogućnosti za razvoj lokalne eno-gastronomije i turizma - rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Godišnje se u Hrvatskoj popije oko milijun hektolitara vina, od toga između 750 i 800 tisuća hektolitara dolazi iz domaćih vinarija, dok ostatak uvozimo (od 250 do 300 tisuća hektolitara).

U izvoz ide između 50 i 55 tisuća hektolitara, u pravilu skupljih vina.

Od ulaska Hrvatske u EU proizvodnja nam je pala, a uvoz narastao, s tim da nam se smanjuju i površine pod vinogradima.

No, do 2004. godine smo bilježili smo suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni vina, a prošle godine smo ostvarili deficit od 14,3 milijuna eura, uz pokrivenost uvoza izvozom od samo 53 posto. To znači da je od izražene samodostatnosti u proizvodnji vina, danas ona pala na razinu oko 75 posto, navode iz HGK.

Istovremeno, hrvatska vina su se etablirala na globalnim vinskim kartama, a naši vinari osvajaju odličja na prestižnim svjetskim natjecanjima i događanjima.

Kovačević analizira razloge zašto imamo veliki uvoz i tako nisku pokrivenost uvoza izvozom.

- Uz manje površine vinograda i smanjenje proizvodnje vina, veliki izdaci za hranu u strukturi potrošnje kućanstava u Hrvatskoj (28,2 posto) i niža kupovna moć prosječnog hrvatskog potrošača iniciraju uvoz mahom jeftinijeg vina u odnosu na cijene domaćeg. Prosječna uvozna cijena u 2018. je iznosila 1,26 eura, no čak 75 posto količine uvezenog vina ima prosječnu cijenu ispod 80 euro centi. Radi se o vinu koje uglavnom stiže u rinfuzi ili u većim pakiranjima, bez zaštićenog zemljopisnog podrijetla, i najčešće bez oznake sorte. S druge strane, prosječna cijena našeg vina u izvozu iznosi 2,8 eura, a značajnije količine izvoze se na EU i treća tržišta po prosječnim cijenama iznad 10 eura za pojedine kategorije vina - objašnjava Kovačević.

Dodaje da hrvatski proizvođači moraju nastaviti graditi brand kvalitete, prvenstveno kroz zaštitu izvornosti i zemljopisnog podrijetla svojih vina.

Novi Zakon o vinu govori o četiri regionalne organizacije vinara i vinogradara koje korespondiraju s četiri vinogradarske, ali ujedno i marketinške regije Hrvatske: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Središnja bregovita Hrvatska, Hrvatska Istra i Kvarner i Dalmacija. Vinari okupljeni u nacionalno Udruženje vinarstva HGK i stručna služba HGK inicijatori su ovakve podjele, a upravo te četiri regije su i okosnica HGK brend strategije „Vina Croatia vina mosaica“.

- Trebamo unaprijediti postojeći sustav kvalitete vina kroz redefiniranje postojećih i definiranje novih zaštićenih oznaka vina koje će odražavati specifičnosti užih zemljopisnih područja. U tome vidimo ključnu ulogu regionalnih organizacija. Bilo bi pretenciozno očekivati da ćemo time riješiti sve probleme hrvatskog vinarstva i vinogradarstva, ali to je svakako korak u pravom smjeru - zaključuje Dragan Kovačević.

Linker
20. listopad 2020 02:46